Zašto su radnici u Hrvatskoj tako neproduktivni?

PRODUKTIVNOST radnika je usko povezana s razinom blagostanja i standarda u državi, a na temelju njenog rasta se može procijeniti budući razvoj države. One države u kojima produktivnost po radniku snažnije raste će u srednjem i dugom roku ostvariti jači rast plaća i općenitog blagostanja, uz pretpostavku da se ne dogode neke korjenite promjene.

Hrvatska je davno izgubila utrku u rastu produktivnosti radnika u odnosu na države slične razine razvoja, pa su čak i one koje su nekada zaostajale za njom postale produktivnije. Period najvećeg zaostajanja Hrvatske za sličnim državama su bile godine krize, koja je u Hrvatskoj trajala puno duže zbog krivih ekonomskih politika.

Produktivnost po radniku u Hrvatskoj među najmanjima u EU
Zaostajanje Hrvatske po pitanju rasta produktivnosti u odnosu na slične države obilježava cijelo 21. stoljeće, a s godinama se mijenjao broj zemalja za kojima zaostaje. Ipak, prednost je u tome što je Hrvatska imala izraženo veću produktivnost od mnogih zemalja Srednje i Istočne Europe, pa je bilo potrebno desetljeće-dva da ju dostignu.

Do sada su Hrvatsku po produktivnosti po radniku prestigle Poljska, Litva, Rumunjska i Estonija. Tako je prošle godine Hrvatska bila na 79.1 posto produktivnosti po radniku prosjeka EU, Poljska na 84.2 posto, Litva na 83.3 posto, Estonija na 81.8 posto, Rumunjska na 80.3 posto.

Sve te zemlje su 2005. zaostajale za Hrvatskom po produktivnosti po radniku. Ali ima i primjera država koje su bile ispred Hrvatske, ali su s vremenom počele zaostajati. To su Mađarska (73.3 posto produktivnosti prosjeka EU iz 2020.), Portugal (75.7 posto), Slovačka (73.3 posto) i Grčka (70.4 posto).

Općenito su u EU najneproduktivniji radnici u Bugarskoj (55.9 posto), koji su 2005. bili podjednako produktivni kao radnici u Rumunjskoj, ali Rumunjska zadnjih nekoliko godina ostvaruje impresivne stope rasta produktivnosti, pa se nije samo odvojila od Bugarske nego je i prestigla Hrvatsku, za kojom je puno zaostajala.