Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Stu 2020

Zbog korona-krize viškovi po dampinškim cijenama

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Ivanka Bukulin Zlatović/ Potrošački kod/HRT/Z.A./IMS  

Zbog korona-krize viškovi po dampinškim cijenama

Zbog krize izazvane koronavirusom pala je potrošnja diljem Europe. Pojavili su se viškovi koji se po dampinškim cijenama prelijevaju u trgovačke lance. Domaći proizvođači zbog toga su na koljenima. Kažu da im je isplativije svoju robu baciti nego prodati po otkupnoj cijeni koja ne pokriva ni troškove proizvodnje. Hrvatska poljoprivredna komora zato je najavila da će prozivati one trgovačke lance koji nude stranu robu, a ne domaću.

Kako se stvorio višak domaćeg krumpira?

Ovog proljeća cijene mnogih proizvoda često su se mijenjale, no ne i krumpira. Domaći proizvođači dogovorili su se da neće dizati otkupnu cijenu iznad 1,5 kn. Sada, kada je pobran ovosezonski krumpir, situacija je potpuno drugačija.

- Ove godine Hrvatska je konačno samodostatna, već imamo neke tržne viškove, procjenjujemo negdje oko 40 tisuća tona krumpira viška u RH. Zbog Covida, zbog turizma, nisu se prodale količine, a i bila je dobra proizvodna godina, prinosi su bili dobri, objasnio je za emisiju Potrošački kod Damir Mesarić iz Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira (Hrvatska poljoprivredna komora).

Tržišne viškove imaju i druge zemlje. Nastoje ih se riješiti i po cijenama koje nisu dovoljne da pokriju troškove proizvodnje. Taj višak često završi na policama naših trgovina. Mesarić naglašava da se taj krumpir kod nas uvozi po 6 eurocenti. Spuštanjem cijene uništavaju domaću proizvodnju i onda se još kaže da domaći proizvođači nisu sposobni proizvoditi tako jeftinu hranu kao Europa, dodaje.

Stvoren je višak i kod proizvođača mesa, voća i povrća

Sličan problem imaju i domaći proizvođači mesa. Zvonko Širjan iz Hrvatske poljoprivredne komore, Odbor za tovno govedarstvo, naglašava da je tako i kod telećeg mesa.

Sezona je jabuka. Nude li trgovački lanci domaće ili, pak, strane jabuke? Mladen Jakopović iz Hrvatske poljoprivredne komore kaže:

- U ovom trenutku mi znamo da imamo dovoljno jabuke u Hrvatskoj, a mi po našim centrima nađemo austrijsku jabuku. To se ne može dogoditi u Austriji, da imamo stranu jabuku dok ima austrijskih na tržištu. Oni odmah jasno i glasno prozovu taj centar, kaže Jakopović.

I proizvođači povrća teško mogu naplatiti trud koji su uložili. Vjekoslav Budanec iz Zajednice udruga hrvatskih povrćara, Odbor za povrtlarstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, kaže:

- Vidimo da u trgovačkim lancima cijene povrća nisu niske, finalne cijene koje plaćaju kupci u dućanima su visoke, a otkupne cijene su niske. Proizvođači dobiju malo, kupci plate puno, pitanje je gdje se ta razlika akumulira.
Hrvatska je dio zajedničkog europskog tržišta.

Ne treba zaboraviti da smo dio zajedničkog europskog tržišta te da su u Hrvatskoj neki trgovački lanci u stranom vlasništvu. Zvjezdana Blažić, prehrambena stručnjakinja naglasila je da nema nikakvih mogućnosti da bilo koja zemlja ograničiti količinu uvoznu robu, ili da donese protekcionističke mjere. Takve mjere pokušala je uvesti Rumunjska, ali su ih brzo morali ukinuti jer EU institucije takve prakse ne dozvoljavaju. Ipak, postoje suptilni načini kako se može štititi domaća proizvodnja.

- Također postoji potreba jačih kontrola tržišnih standarda na policama, što je pod Državnim inspektoratom. Opsežnije kontrole na granicama, kontrole u uvozu iz trećih zemalja, to su mjere koje mogu ublažiti pritisak stranih roba, ali ih ne možemo zaustaviti, kaže Blažević.

- Povrće koje dolazi iz trećih zemalja definitivno bi trebalo biti pod većom kontrolom, jer oni primjenjuju neka zaštitna sredstva koja u Hrvatskoj nisu dozvoljena, mi imamo skuplju proizvodnju jer imamo veća ograničenja. Oni imaju daleko širi spektar, primjenjuju na tu robu ona je jeftinija i takva roba dolazi na naše tržište, kaže Vjekoslav Budanec.

Pala je potrošnja u turizmu, izostala je i ona u restoranima, a potrošnja u kućanstvima ne može taj pad nadoknaditi, ističu stručnjaci. Zvjezdana Blažević naglašava da je ista situacija i u većini Europskih zemalja, naročito u nekim mediteranskim zemljama. A kupci bi, pokazale su i ankete, rado kupovali domaće proizvode. No na kraju ipak presudi cijena pa i dalje jedemo hranu loše kvalitete.


Komentari članka

Vezani članci

Od uličnog štanda do samoposlužne garaže: Kupci sami kupuju, a Benjamin radi na zemlji

20.11.2026.

Nakon što je ljetos ispred kuće u Ulici Stjepana kralja Držislava 32 u Đakovu postavio samouslužni štand s povrćem i voćem iz svoje proizvodnje, na kojem nema prodavača nego kupac bira što želi, sam važe i ostavlja novac te, u slučaju, potrebe uzima “kusu

Rekordan promet, ali upola manja dobit: Evo kako je poslovao dm

20.11.2026.

U protekloj poslovnoj godini ostvarili su 631,6 milijuna eura prometa, a milijune su uložili u stabilnost cijena i modernizaciju trgovina

Snizili smo cijene, a prihodi i dalje rastu desetak posto

13.11.2026.

Transformacija je počela 2015., i to zato da se izmaknemo iz klasične maloprodaje te da se asortimanom i uslugama potpuno usmjerimo na ugostitelje

Lidl Hrvatska: U 20 godina poslovanja maloprodajna mreža narasla na 116 trgovina

30.10.2026.

“Dvadeset godina poslovanja Lidla u Hrvatskoj obilježili su kontinuirani rast, snažna partnerstva i trajna predanost zajednici”, ocijenio je predsjednik Uprave Lidla Hrvatska i Lidla Slovenija Boris Lozić.

Tommy na burzi: Privlačna priča koja traži mrvicu opreza

26.10.2026.

Što je dočekala Zagrebačka burza – svako novo prikupljanje kapitala domaćih kompanija novi je rekord. Početkom prošle godine ING-GRAD pribavio je 60,7 milijuna eura, što je već u srpnju nadmašilo Žito sa 130 milijuna eura. Ovogodišnja dokapitalizacija Bos

Tag cloud

  1. 2937 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1542 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1413 članka imaju tag ict
  6. 1601 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2025 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1391 članka imaju tag industrija
  12. 1278 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 723 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 392 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 519 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 461 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk