Zbog porezne reforme jednoj skupini građana ‘dominantno rastu plaće’

Kako je objasnio ministar financija Marko Primorac, briše se pojam osnovnice osobnog odbitka, a povećavaju se i iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove i djecu – za uzdržavanog člana i prvo dijete na 280 eura, za drugo dijete na 392 eura, za treće dijete na 560 eura itd.

Vlada je u srijedu predstavila novi krug porezne reforme u sklopu kojega se ukida prirez jedinicama lokalne samouprave, osobni odbitak diže se na 560 eura, a država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da je osnovni cilj reforme povećanje plaća te da će u novom krugu reforme biti izmijenjeno ili dopunjeno devet zakona.

Vlada želi, rekao je, podići životni standard i plaće, osobito građanima s najnižim plaćama, podići kupovnu moć kućanstava, smanjiti nejednakosti, očuvati gospodarski rast te ojačati fiskalnu autonomiju jedinica lokalne samouprave.

Smatra da je 2023., s obzirom na makroekonomske pokazatelje, pravi trenutak za porezno rasterećenje, koje bi trebalo stupiti na snagu u siječnju 2024. godine.

Što se tiče ideja da se porezno opterećenje smanji smanjenjem stope PDV-a, podsjetio je na studiju Porezne uprave prema kojoj cijene nisu smanjene u mjeri u kojoj su smanjene određene stope PDV-a.

Alternativa je, rekao je, smanjivanje poreznog opterećenja dohotka, a novi korak porezne reforme obuhvatit će upravo one koji su dosad bili izvan poreznih zahvata.

Plenković je otklonio teze da vlada ne ide na ruku općinama, gradovima i županijama. “Teza da vlada nešto uzima lokanim jedinicama je lažna”, rekao je.

Ilustrirao je to između ostalog podatkom da je od 2017. do 2022. ukupan prihod županija, gradova i općina od poreza na dohodak i prireza povećan s 10,6 na 17,7 milijardi kuna, što je skok od 67 posto.

Pritom, Gradu Zagrebu su ti prihodi porasli za 39 posto, sa 4,5 milijardi kuna u 2017. na 6,3 milijarde kuna u 2022. godini. Nadalje, Split je zabilježio skok od 58 posto, na 561 milijun kuna, Rijeka za 32 posto, na 426 milijuna kuna, a Osijek za 57 posto, na 329 milijuna kuna.

“Jasan je argument da Vlada godinama vodi konzistentnu politiku fiskalne decentralizacije, što znači više prihoda županijama, gradovima i općinama, kako bi ljudi izabrani na lokalnim izborima imali više manevarskog prostora za realizaciju svojih projekata i svojih političkih prioriteta”, poručio je Plenković.

Ukidanje prireza, autonomno određivanje poreza na dohodak

Prema Vladinoj prezentaciji, u novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak.

Trenutne stope poreza na dohodak iznose 20 i 30 posto, a za Grad Zagreb, koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti nižu stopu poreza na dohodak je od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto.

Općine koje su do sada mogla odrediti prirez do 10 posto, moći će odrediti nižu stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto i višu od 25 do 33 posto.

Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu i 25 i 33,6 posto za višu, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23 odnosno 25 i 34,5 posto.

Tijekom četvrtoga kvartala ove godine, općine i gradovi dužni su donijeti odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja 2024. godine

Podizanje osobnog odbitka

Osobni odbitak diže sa sadašnjih 530,90 na 560 eura.

Kako je objasnio ministar financija Marko Primorac, briše se pojam osnovnice osobnog odbitka, a povećavaju se i iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove i djecu – za uzdržavanog člana i prvo dijete na 280 eura, za drugo dijete na 392 eura, za treće dijete na 560 eura itd.

Također, podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 na 50.400 eura.

Nasuprot nekim tvrdnjama o “strašno velikim davanjima na rad”, Plenković je iznio podatke Europske komisije po kojima implicitna porezna stopa na rad u Hrvatskoj iznosi 27 posto, čime je među najnižima na razini EU-a, a manja je samo u Bugarskoj, 25 posto, i Malti, 24 posto.

Subvencija mirovinskog doprinosa

Što se tiče zahvata u mirovinske doprinose, do najviše 300 eura smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje (I. stup)

Za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica bit će 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1.300 eura postupno se smanjuju olakšice.

Primorac je rekao da za obveznike mirovinskog osiguranja to znači povećanje neto iznosa plaće, osobito za one s najnižim primanjima. To se odnosi na 53,5 posto ukupnog broja obveznika koji ne podliježu plaćanju poreza na dohodak (1,52 milijuna ljudi od ukupno 2,84 milijuna obveznika).

Ministar je pojasnio da će se do izračuna olakšice u rasponu od 700 do 1.300 eura doći na način da se će razlika između 1.300 i osnovice pomnožiti s 0,5. Također, istaknuo je i da olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine.

Za osobe s bruto plaćom od 700 eura prosječno povećanje neto plaće kroz uvođenje olakšice na doprinose za mirovinsko osiguranje trebalo bi iznositi 42,90 eura, s plaćom od 700.01 do 900 eura za 34,30 eura, od 900,01 do 1.100 ta 20,66 eura, od 1.100,01 do 1.300 prosječni rast bi trebao biti 6,72 eura, dok plaće po toj osnovi ne bi rasle onima kojima je bruto iznad 1.300 eura.

Stoga, istaknuo je Primorac, dominantno rastu neto plaće onima s najnižim dohocima.

Zbog predstavljenih mjera, smanjenje prihoda od mirovinskog osiguranja (1. stup) iznosilo bi 329 milijuna eura, a smanjenje prihoda od poreza na dohodak, s obzirom na povećanje osobnog odbitka, na razini je 108 milijuna eura, što ukupno iznosi 437 milijuna eura, izvijestio je ministar financija.

Propušteni prihod lokalnih jedinica zbog povećanja osobnog odbitka za oko 100 mln eura

Napomenuo je da to znači da dominantno trošak snosi središnja država, dok navedenih oko 108 milijuna eura, zbog povećanja odbitka, predstavlja propušteni prihod gradova, općina i županija.

Na predstavljanju je rečeno da se ne može govoriti o ugrožavanju mirovinskog sustava, s obzirom i da danas postoji razlika koja se za isplatu mirovina nadoknađuje iz državnog proračuna, to jest od prihoda od poreza.

“Mi danas procjenjujemo politički da je korisno i oportuno, da je bolje da ljudima s nižim primanjima svojom odlukom omogućimo veću neto plaću, a da država kompenzira dio sredstava i da malo više no što bi dala inače. Nikome ništa ne uzimamo, država uplaćuje a ljudima ostaju veće plaće”, poručio je Plenković.

Po procjenama koje je iznio, umjesto trenutnih 61,3 posto iznosa za isplatu mirovina koji se financira iz doprinosa, taj udio će se nakon reforme spustiti na 56,9 posto.