Zbog povećanja minimalca država poduzetnicima spremila pola milijarde kuna kompenzacija

Kompenzacijske mjere poslodavcima zbog minimalnog rasta minimalne plaće u idućoj godini, državni proračun koštat će najmanje 511 milijuna kuna. Od tog iznosa, kako se procjenjuje, na doprinosima za zdravstveno osiguranje, zaštitu na radu i zapošljavanje proračun će izgubiti 245 milijuna kuna, a u resornom ministarstvu rada se nadaju da će se ta sredstva, koja su mahom gubitak zdravstvenog fonda, nadoknaditi rastom zaposlenosti i povećanim priljevom iz rasta BDP-a.

Danas bi Vlada trebala donijeti Uredbu o minimalnoj plaći za iduću godinu koja, kao što smo najavili, raste pet posto te će iznosti 3.276 kuna bruto. Fiskalnu olakšicu u vidu obračuna doprinosa na plaću na 50 posto minimalne plaće imat će samo poslodavci koji su cijelu ovu godinu radnicima isplaćivali minimalac.
Fiskalna olakšica

Međutim, u Vladi ne znaju koliko je to konkretno poslodavaca i koliko oni radnika zapošljavaju. I dalje se barata brojkom od nešto više od 76 tisuća radnika koji su koncem 2016. primali plaću u iznosu minimalne ili niže od minimalne plaće, ali se ne zna koliko je tih radnika bilo u punom, odnosno nepunom radnom vremenu te koliko ih je tek povremeno radilo tijekom godine. Većina tih radnika, kako se može čuti u resornom ministarstvu, bit će oni na kojima će poslodavci ostvarivati fiskalnu olakšicu. No, za novozaposlenog radnika ona se neće moći iskoristiti, odnosno na njega će se moći iskorititi tek u 2019. godini, ako će cijelu iduću godinu biti zaposlen i primati minimalnu plaću.

Osim Uredbe o visini minimalne plaće i prijedloga hitne izmjene Zakona o minimalnoj plaći kako bi se jasno propisalo da se dodaci za prekovremeni rad, noćni rad, kao i rad blagdanima, praznicima i drugim zakonom propisanim neradnim danima isplaćuju na plaću, Vlada bi danas trebala predložiti i izmjene dijela pravilnika, kao i zakona o porezu na dohodak. Opet u cilju rasterećenja poslodavaca, prije svega u turizmu.

Jedina novina, koja do sada nije spominjana, jest rast neoporezivog dara u naravi. Ta mjera odnosit će se na sve poslodavce u zemlji, pa će oni od iduće godine radniku u naravi moći dati 600, umjesto 400 kuna koliko je trenutno neoporezivo.

Što se tiče posebnih fiskalnih mjera za poslodavce u turizmu, koje se odnosne isključivo na sezonske radnike, one bi državu u ukupnom fiskalnom rasterećenju mogle koštati oko 240 milijuna kuna. Riječ je o neoporezivanju smještaja za stalne sezonske radnike, kao i neplaćanju poreza i doprinosa na topli obrok. Pritom se ne propisuje iznos neoporezivog izdatka za topli obrok, što znači da poslodavac u praksi može reći da radniku isplaćuje 100, 400, 500, 1.000 ili više kuna neoproezivog toplog obroka.

Pogodnost sezoncima

Sezonski radnici u turizmu, ako uopće tijekom radnog vremena budu imali vremena za to, moći će ispijati kavu za kavom, čajeve, sokove, a možda i pokoje pivo. Naime, na tople i hladne napitke koje tijekom radnog vremena konzumiraju sezonski radnici neće se plaćati porezi, a pretpostavlja se kako će se tijekom sezone na tome izgubiti oko pet milijuna kuna poreza. Tako će, primjerice, sezonac ispijati jeftiniju kavu od kave koju pije njegov stalno zaposleni kolega, a topli obrok će mu biti neoporeziv. U resornom ministarstvu to ne smatraju problematičnim jer je riječ, kako se navodi, o pozitivnoj diskriminaciji u sektoru koji nosi 20 posto BDP-a i koji želimo snažiti.

Mjere koje bi Vlada danas trebala usvojiti, kako navode u resornom ministarstvu, tek su prvi korak. Do lipnja iduće godine trebale bi s Europskom komisijom biti dogovorene horizontalne potpore za tekstil i proizvodnju odjeće i obuće te drvnu industriju. Riječ je o mjerama za zadržavanje starije radne snage u zaposlenosti koje bi trebale olakšati poslovanje poslodavcima u radno-intenzivnim granama. U resornom ministarstvu ističu kako im je cilj povećati minimalnu plaću do razine 50 posto prosječne plaće, ali to žele učiti odgovorno, bez ugrožavanja radno-intenzivnih industrija.