Zbog rada na crno nestalo je 50 tisuća radnih mjesta

To nije pitanje socijalnog mira, to je rušenje ekonomskog sustava RH

Friziranje, manikiranje, pedikiranje po kućama, keramičari, zidari, “moleri” u “fušu”, pravljenje namještaja po garažama - sve su to primjeri neregistriranih djelatnost koje građani, pa i sami obrtnici, slabo prijavljuju.

Gotovo 28 posto BDP-a odnosi se upravo na njih. Podaci su to Hrvatske obrtničke komore (HOK) čiji predsjednik Dragutin Ranogajec tvrdi da kada bi se tih 28 posto smanjilo za samo 7 posto, da bi to rezultiralo otvaranjem 15.000 radnih mjesta u obrtništvu, a što bi itekako osjetili i drugi. HOK i za 2017. najavljuje borbu protiv rada na crno, očekujući od Vlade izmjene i dopune, a potom i dosljednu primjenu Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti koji je donesen još 2011. Ta siva zona oduzima posao obrtnicima, stvara im nepovoljno poslovno okruženje, sprečava ih da preuzimaju poslove i, u konačnici, otvaraju nova radna mjesta. Posljedice neregistriranih djelatnosti su zabrinjavajuće.

– U tih 28 posto izgubljeno je čak 50.000 radnih mjesta, upozorava Ranogajec, a posljedice rada na crno slikovito ilustrira.
Zatvoreni krug

- Profesor je na plaći iz državnog proračuna i ona je mala. Za poslove ličenja stana uzme “fušera” i plati ga u kešu. Taj isti profesor nagodinu ide štrajkati za veću plaću, ali ju nije dobio. A zašto? Jer svojim izborom “fušera” nije pridonio da taj posao uđe u proračun iz kojeg se financira njegova plaća. I tu se krug zatvara - kaže Ranogajec, te naglašava kako kaznu za takav posao ne zarađuje samo izvršitelj, nego i naručitelj rada na crno.

Država jedina ima mehanizme kojima to može riješiti, dodaje.

– To nije pitanje socijalnog mira, to je rušenje ekonomskog sustava RH. Socijalna se slika, socijalni mir moraju rješavati na druge načine, a ne gledanjem kroz prste za ove djelatnosti. Rad na crno treba se prijavljivati i svi u lancu imat će od toga koristi. To trebamo raditi jer, u suprotnom, bit ćemo zabrinuti za mirovine - alarmira Ranogajec.

I dok rad na crno “grabi svoje”, brojke u obrtništvu su u padu. Samo u posljednjih deset godina 25.000 obrtnika je manje, čime je izgubljeno 30.000 radnih mjesta. Sada je registrirano 76.500 obrtnika, koji zapošljavaju 120.000 radnika, ukupno je 200.000 radnih mjesta u obrtništvu.

– Imali smo akciju gdje su naši ljudi na terenu popisivali rad na crno i dostavljali popise inspekcijskim službama. No, dogodilo se veliko ništa - ističe Ranogajec.

Bilo je kazni

Rad na crno prisutan je najviše u svim uslugama, ali i dijelu proizvodnje. Prije tri godine pri Udruženju obrtnika Đakovo provedena je velika akcija vezana uz autostruku. Bilo je tada 49 prijava, a popis su dali sami obrtnici. Udruženje je stvar predalo inspekciji. Efekt je postignut – dio se prijavio, a dio dobio kazne zbog neregistrirane djelatnosti.

– Problem je to cijele države. Kod nas je rad na crno najizraženiji je u građevinarstvu, pojedinim uslugama poput frizera, u autostruci... Građani ne prijavljuju, a ni sami obrtnici, kažu, ne žele biti inspektori - kaže tajnik Udruženja obrtnika Đakovo Marko Milković.

Upozorava i na problem registriranih obrtnika, a koji ne izdaju račune, kao i na situacije gdje “fušer” naručitelju posla uzme više nego obrtnik. I đakovačke su brojke u padu. “U osam-devet godina samo u našem udruženju zatvoreno je 280 do 300 obrta, a bilo ih je više od 1100. Najviše u građevinarstvu kada ga je zahvatila kriza, potom trgovini na malo nakon dolaska trgovačkih lanaca, a autoprijevoz se prepolovio s 90 na 40 obrta”, upozorava Milković. U tih 300 zatvorenih obrta ugašeno je 600-700 radnih mjesta. Sada je pri udruženju 820 obrtnika s 1400 do 1500 zaposlenih. Procjene đakovačkog Udruženja su da je neregistriranih djelatnosti oko četiri stotine.

Dragutin Ranogajec
predsjednik HOK-a
Za vaučere i u obrtništvu

Država je za Milanovićeve vlade rad na crno u sezonskim poslovima u poljoprivredi odlučila riješiti vaučerima. Na upit ima li im mjesta i u obrtništvu, predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec kaže kako postoji Prijedlog zakona o povremenom obavljanju poslova, no da je obustavljen zbog sindikata. “Sindikat se tom rješenju usprotivio, da će to donijeti probleme, a njihov je zahtjev taj koji je donio probleme. I mi smo bili za uvođenje vaučera. Tu bi sigurnost dobio i poslodavac, i angažirani radnik, a država svoj dio. Ovako, sada svi žive u strahu. Dobila bi se evidencija i to je optimalno rješenje za takve, povremeno obavljane poslove koji nisu vezani uz sezonu, a u životu se događaju”, kaže Ranogajec.
Ako i prijaviš, ništa se ne radi...

Najpoznatiji i najdugovječniji đakovački obrtnik, soboslikar, ličilac i autolakirer Ante Perić, obrtnik je od 1969. i stalno se zauzima protiv nadriobrta. “Nisam se za to borio za sebe, nego za ostale, no nikada taj problem nismo iskorijenili. Inspekcijske službe trebaju mnogo više poraditi na tome. Jer, kako zasad stvari stoje, proizazi da da ne vrijedi ni prijavljivati – ako i prijaviš, ništa se o tom pitanju ne radi. Ja nisam prijavljivao, ali jesu drugi i imaju takvo iskustvo. Službe su zakazale. Inspekcije trebaju raditi svoj posao, za to su plaćene”, kaže Perić.