Zbog Rusije hrvatsko svinjogojstvo na koljenima?

Ruski embargo mogao bi potpuno slomiti domaće svinjogojstvo. Naime, Uniju pritišću goleme zalihe svinjetine kojih se rješava izvozom i daje ih u bescjenje. Sve više svinjskih trupova završava u Hrvatskoj – uvoz nam je porastao za čak 40 posto u odnosu na godinu prije. Sve je to urušilo tov svinja na selu…

Ne tako davno uz Savu u selima sisačkog kraja od svinjogojstva se moglo živjeti. Danas je slika otužna. Tek pokoji svinjogojac koji svinje prodaje u bescjenje. I polako odustaje.

“Teško je, cijene gotovo pa nikakve, odojci idu za 11, 12 kuna, a tako i debele svinje i sve je teško prodati”, žali se Mijo Mađerić iz Setuša. Jučer je prodao prasca, od 130-140 kila i to 11 kuna po kilogramu pa pita pošto je on u mesnici. Sa stotinjak tovljenika na godinu, sve je palo na jedva dvadesetak. Organiziranog otkupa nema, a ni tržišta za domaću robu.

Ne iznenađuje udar na domaće svinjogojce. Samo lani uvezli smo više od 250 tisuća trupova odojaka i zrelih svinja. Dvostruko više nego godinu prije. Sve iz zemalja Unije, koje su zbog ruskog embarga do grla u zalihama mesa. I izvoze ga jeftino na tržišta poput našeg.

“Ljudi idu u centre, nezaposlenost je velika, nema se novca i kupuje se jeftino, ne gleda se više kvaliteta, a ništa nije tako dobro kao domaće”, kaže Janica Dorbola iz Siska.

No svinjogojstvo na selu više ne potiče ni država. Da se ova grana stočarstva drastično urušila, govore i brojke. Lani je primjerice na domaćim farmama utovljeno samo 82 tisuće odojaka pa smo u samodostatnosti u ovoj proizvodnji kilometrima daleko, piše HRT.