Zbog zaduživanja globalni javni dug dosegnuo rekordna 92 bilijuna dolara

Globalni javni dug porastao je u 2022. godini na rekordna 92 bilijuna dolara jer su se vlade pojačano zaduživale kako bi ublažile posljedice niza kriza, utvrdili su Ujedinjeni narodi u najnovijem izvješću

Od početka stoljeća domaći i vanjski dug diljem svijeta povećao se više od pet puta u posljednja dva desetljeća, a bruto domaći proizvod samo tri puta, prema UN-ovu izvješću objavljenom uoči sastanka ministara financija i guvernera središnjih banaka članica skupine G20.

poster
"Čini se da tržištima to nije problem, ali ljudima jest", rekao je novinarima glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

"Neke od najsiromašnijih zemalja svijeta prisiljene su birati između servisiranja duga i služenja narodu."

Podaci pokazuju da 3,3 milijarde ljudi danas živi u zemljama koje moraju više novca izdvajati za kamate nego za zdravstvo i obrazovanje, upozorio je UN.

SAD i Kina na čelu
Dug zemalja u razvoju čini gotovo 30 posto globalnog javnog duga, kao i dug SAD-a, koji je u 2022. iznosio 31 bilijun dolara, prema izračunima UN-a, baziranim na podacima iz travanjskog izvješća Međunarodnog monetarnog fonda o prognozama za svjetsko gospodarstvo.

Kina je uvrštena u skupinu zemalja u razvoju, a po iznosu duga, od 14 bilijuna dolara, zauzima drugo mjesto na globalnoj ljestvici, nakon SAD-a.

Slijede Velika Britanija i Francuska s oko tri bilijuna dolara javnog duga, a blizu su i Italija i Indija s 2,9 odnosno 2,8 bilijuna dolara.

U skupini je i Njemačka gdje je premašio 2,7 bilijuna dolara.

U skupini zemalja u razvoju javni dug rastao je u zadnjih 10 godina brže nego u razvijenom svijetu, ističu u UN-u, istaknuvši veće potrebe za financiranjem razvoja, na koje su se nadovezale pandemija i kriza troškova života.

Dodatni su problem ograničeni alternativni izvori financiranja, ističu autori izvješća.

Teret
"Dug se pretvara u velik teret za zemlje u razvoju zbog ograničenog pristupa financiranju, rastućih troškova zaduživanja, devalvacije valute i sporog rasta", dodaju.

Njihovu poziciju otežao je i međunarodni financijski sustav, zbog neadekvatnog i skupog pristupa financiranju, upozorio je UN.

Zemlje u razvoju posuđuju novac uz puno više kamatne stope nego razvijene zemlje, čak i kada se izuzmu troškovi izmjena valutnih tečajeva.

Afričke zemlje zadužuju se tako uz četiri puta više kamatne stope nego SAD, odnosno osam puta više nego Njemačka, utvrdili su stručnjaci UN-a.

Napominju i da privatni kreditori, poput banaka i kupaca obveznica, nude financiranje po komercijalnim uvjetima i u 2021. bili su vlasnici čak 62 posto ukupnog vanjskog javnog duga zemalja u razvoju.

Zato bi multilateralni zajmodavci trebali proširiti financiranje mjerama, drže u UN-u, sugerirajući Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) da obustavi naplatu dodatnih naknada zemljama koje intenzivno koriste njegove kreditne linije.