Žitarice najugroženije: Zadnjih 50 godina zabilježeni tri puta veći gubici prinosa u EU

U istraživanju koje je nedavno objavio časopis Environmental Research Letters, znanstvenici su obradili podatke o poljoprivrednoj proizvodnji i ekstremnim vremenskim prilikama u Europskoj uniji između 1961. i 2018. To je uključivalo utjecaj suše, toplinskih udara, poplava i valova hladnoće.

Iako su ove vremenske neprilike postale sve češća pojava tijekom 50 godina ispitivanja, ozbiljnost utjecaja vrućina i suša na biljnu proizvodnju se otprilike utrostručila. Između 1964. i 1990. uzrokovala je gubitke od 2,2 posto koji su se od 1991. do 2015. popeli na 7,3 posto.

Potrebne su promjene i otporne sorte
"Čak i ako su se urodi europskih kultura povećali za gotovo 150 posto, u periodu od 1964. do 1990. te od 1991. do 2015., utvrdili smo da su suše i toplinski udari imali ozbiljnije posljedice tijekom recentnijeg razdoblja za različite tipove kultura", kazala je glavna autorica istraživanja, Teresa Bras s Prirodoslovno-tehničkog fakulteta Sveučilišta NOVA u Lisabonu.

Dodala je da su žitarice najviše pogođene te da zauzimaju gotovo 65 posto obrađenih površina u EU. "Utjecaj suše na njih svake se godine povećavao za više od tri posto", napomenula je. Istraživači pojašnjavaju da su rezultati takvi jer se neke druge kulture poput povrća, voća i vinove loze češće navodnjavaju te su pozvali poljoprivrednike da razmisle o uzgoju onih koje su prilagođene klimatskim promjenama.

Budući da se očekuje da će takva ekstremna razdoblja biti sve češća zbog zagrijavanja planeta, autori pozivaju da se razmisli o strategijama i prioritetima u cilju poboljšanja otpornosti poljoprivredno-prehrambenog sustava. "To zahtijeva da se iznova razmotre otpornije sorte", rekla je Julia Seixas, sa Sveučilišta NOVA u Lisabonu.

To je pitanje važno jer je EU jedan od glavnih proizvođača i izvoznika poljoprivredno-prehrambenih proizvoda pa se ovakva situacija i gubitci mogu odraziti i na globalni poljoprivredno-prehrambeni sustav. Bilo da se radi o cijenama ili raspoloživosti proizvoda, navodi se u istraživanju.

Toplinski udar i suša 2018. u Europi su izazvali smanjenju proizvodnju žitarica i to za osam posto u odnosu na prosjek u pet prethodnih godina, što je dovelo do nestašice hrane za stoku i porasta cijena.

Kako proizvesti više uz manji utjecaj na okoliš?
Od Pariškog sporazuma iz 2015., svijet je doživio svojih pet najtoplijih godina. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorila je da je proizvodnja hrane izuzetno osjetljiva na klimatske promjene. S obzirom na procjene da će se globalna populacija do 2050. godine povećati na više od devet milijardi, FAO prognozira da će se proizvodnja hrane morati povećati za oko 70 posto.

Iako je poljoprivreda posljednjih desetljeća općenito postala učinkovitija, sve je više ugrožena zbog toplinskih udara. Tako su 2019. godine znanstvenici utvrdili da klimatske promjene smanjuju svjetsku proizvodnju riže i pšenice, koje su važne za prehranu, piše Guardian.

Istovremeno stručnjaci upozoravaju da je intenziviranje poljodjelstva radi povećanja proizvodnje samo po sebi prouzročilo veliku ekološku štetu kroz krčenje pošumljenih površina, gubitka gornjeg sloja tla, zagađenja pesticidima i ispuštanjem stakleničkih plinova koji doprinose globalnom zagrijavanju. Međutim, prema trenutnom stanju svakako bi trebalo poraditi na tome kako proizvesti dovoljno, uz što manje utjecaja na okoliš.