Žmegač: Ne starta li Petrokemija s proizvodnjom mineralnih gnojiva - da, bit će stečaj

"Početkom listopada moramo pokrenuti proizvodnju mineralnih gnojiva po prihvatljivnoj cijeni, inače će Petrokemija završiti u stečaju", kazao je predsjednik Uprave naše tvornice iz Kutine Davor Žmegač na tematskoj sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu, koja je bila posvećena jedinom hrvatskom proizvođaču mineralnih gnojiva.

Startaju li tada, dodao je, jamče da će isporučiti količine koje će biti kvalitetnije i jeftinije nego li onih koje dolaze iz uvoza, mahom iz trećih zemalja pa čak i Rusije. "Ne riješimo li ovo pitanje, da. Bit će stečaj", naglasio je.

Dodao je i da strahuju da će im otići najbolji stručnjaci konkurenciji, iako su povećali plaće u ovoj izvanrednoj situaciji u kojoj posluje dioničko društvo, a čiji je država Hrvatska najveći pojedinačni vlasnik s 40-ak posto, a INA i Prvo plinarsko društvo (PPD) 54 posto.

"Druge zemlje, kao što su Turska i Indija, koje su već zabranile izvoz mineralnih gnojiva, tajno i javno pomažu opstanak svojih tvornica. Treba znati da mi svojim poslovanjem, odnosno amonijakom pomažemo poslovanje Gavrilovića, Kraša, Mlinara, a držimo na životu i HŽ Cargo, te sustav Đure Đakovića i drugih tvrtki", kazao je Žmegač na sjednici gdje su se koplja lomila i oko mjere za stajsko gnojivo, koja bi trebalo ublažiti cjenovno nepristupačno mineralno iz uvoza na domaćem tržištu.

U opširnoj raspravi o poslovanju, načelnik Sektora za industrijsku politiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Robert Blažinović je kazao da bez državne dokapitalizacije Petrokemije danas ne bi bilo, jer je Vlada dala 450 milijuna kuna kredita za njezino održivo poslovanje. Dodao je da je u tijeku proces koji je otišao daleko, iako je sada usporen, iznalaženja novog vlasništva, što je odluka sadašnjih vlasnika tvrtke.

Donja granica cijena plina do 145 eura po megavat satu
Kako se čulo, Petrokemija je, osim tvornice u Kutini na 160 ha sa 1.300 zaposlenih, vlasnik još tri tvornice, one u Glini koja proizvodi smjese za stočnu hranu te tvornice peleta i terminala u Šibeniku. Samo na održavanje postrojenja godišnje troši 100 milijuna kuna, a za obrtna stredstva im treba u postojećoj globalnoj krizi energenata, jedna milijarda kuna. "Prije krize je to bilo 300 do 400 milijuna kuna", istaknuo je Žmegač.

On je napomenuo da zbog domaćih poljoprivrednika, a ne profita proizvode mineralno gnojivo u Kutini, koje je sigurno kvalitetnije od onoga iz uvoza. Da bi se održalo poslovanje nisu isplatili dividendu i proveli su racionalizaciju poslovanja.