Zvonimir Crnković: Božićna drvca zahtijevaju desetljeće pažnje, strpljenja i stručne njege

"Prirodna božićna drvca ne nastaju preko noći. Od sjemena do gotovog proizvoda potrebno je 10 do 12 godina. To je dugogodišnji proces strpljivog uzgoja, njege i održavanja. Svaka sadnica prolazi kroz pažljiv nadzor, oblikovanje i zaštitu, sve s ciljem da dosegne idealnu visinu, gustoću i formu“, priča Zvonimir Crnković, čija obitelj u parku prirode Žumberku u mjestu Krašić ima desetak hektara obiteljske zemlje, od čega je otprilike polovica pod božićnim drvcima.

OPG Borovi Crnković započeli su s uzgojem 1991. godine i skoro tri i pol desetljeća plasiraju svoje proizvode na zagrebačko tržište. Posao su započeli stričevi Nikola i Stjepan, zajedno s ocem Ivicom, na kojega je registriran OPG, koji su odlučili iskoristiti zahtjevno zemljište nepogodno za strojeve. Dodatni je to posao u kojem sudjeluju svi članovi obitelji kroz cijelu godinu. Rasadnike imaju u Strmcu Obreškom te u Lučkom.

"S našim kapacitetima maksimalno možemo obraditi i plasirati oko tisuću drvaca godišnje, pa prema tome planiramo i sadnju. Najzastupljenija je srebrna smreka, pa nordijska jela, a uz njih uzgajamo još nešto obične smreke i omorike kako bismo upotpunili ponudu“, dodaje.

Ručni rad
Sav posao mora se raditi ručno, kako ne bi rasla šikara i kako se zemljište ne bi zapustilo. S godinama su postupno obnavljali i širili vlastitu bazu, a prva drvca nabavili su u rasadnicima koji su nudili takve sadnice. Kasnije su počeli eksperimentirati s vlastitim sjemenom te proizvodnjom vlastitih sadnica.

"U početku smo ih sadili bez obzira na to hoće li se prodati kao božićna ili će s vremenom prerasti i poslužiti kao drvna građa. Cilj je prvenstveno bio održavati zemljište i osigurati da se na njemu nešto radi i razvija“, prisjeća se Zvonimir.

S vremenom se pokazalo koliko pojedinih vrsta treba, za koju namjenu i u kojim količinama. Danas imaju jasno definiranu proceduru uzgoja, sječe i planiranja, koje se kontinuirano drže. Zbog dugogodišnjeg iskustva znaju što mogu logistički odraditi i u kojem opsegu, s obzirom na to da je riječ o zahtjevnom poslu koji se odvija u relativno kratkom vremenskom razdoblju.

"Kontinuirano pratimo stanje nasada, zamjenjujemo osušena ili oštećena te uklanjamo ona koja ne zadovoljavaju kvalitetu, tako da se na zemljištu stalno nešto događa . Dio se sadi, dio uklanja, a dio se reže“, dodaje.

Od sjemena do božićnog ukrasa
Proces uzgoja započinje sjemenom. Sije se u tlo i stavlja u klijalište, gdje biljke ostaju prve dvije, a ponekad i do četiri godine. U tom razdoblju tek se formiraju i zahtijevaju posebnu brigu: zaštitu, redovito navodnjavanje te zasjenjivanje kako ne bi bile izložene izravnom suncu i isušivanju.

"Nakon toga biljke se još oko dvije godine sade u redove kako bi se dodatno razvile i dosegnule visinu od otprilike 15 centimetara. Tek tada su spremne za sadnju na parcelu, gdje se sade na razmak od otprilike 1,5 do 2 metra, ovisno o vrsti“, objašnjava.

U prvih četiri do pet godina drvce naraste tek desetak centimetara, a tek nakon toga započinje ozbiljniji rast. Zatim mu je potrebno još barem četiri godine da dosegne visinu od oko jednog do jednog i pol metra. Nakon toga rast se ubrzava, pa s vremenom može udvostručiti visinu iz godine u godinu.

"Da bi doseglo komercijalnu visinu od 180 do 220 centimetara, potrebno mu je najmanje osam do deset godina. Kvalitetnijim, gušćim i pravilnije oblikovanim često je potrebno i do petnaest godina da postignu željeni izgled“, pojašnjava Zvonimir.

Na parceli drvca nastavljaju rasti do završne faze, pri čemu neka dosegnu željenu visinu brže, a neka sporije. Tijekom cijelog tog razdoblja potrebno je stalno raditi oko nasada. Održavati parcelu, kositi i čistiti, ali ih i oblikovati. To uključuje šišanje i uklanjanje viška ili nepravilno izraslih grana kako bi na kraju imalo pravilan oblik.

"Dok raste poput svih zelenih biljaka troši ugljični dioksid i proizvodi kisik. Jedan hektar prirodnih božićnih drvca godišnje iz atmosfere ukloni oko 500 kilograma ugljičnog dioksida, a na toj istoj površini godišnje se proizvede oko 1000 kilograma kisika, što je količina koju 15-20 ljudi udahne u godini“, priča nam.

Nakon blagdana ona se mogu reciklirati i kompostirati u humus, dok njihov rast osigurava stanište divljih životinja i stvara sezonska radna mjesta. S obzirom na to da Crnkovići u uzgoju ne koriste kemijska gnojiva i pesticide, proces je potpuno prirodan. Prilikom uzgoja ne nastaje šteta u prirodi, jer se uzgajaju namjenski za potrebe božićnih blagdana, a na svako posječeno stablo sadi se novo koje ga zamjenjuje.

Prodajne lokacije
Distribuiraju na više načina: dio prodaju izravno, a dio voze u Zagreb, gdje sudjeluju u prodaji na Adventu. Na taj način nastoje kupcima ponuditi raznolik izbor i osigurati plasman svake godine.

Osim prodaje na gradskim lokacijama, dio drvaca prodaju i na kućnom pragu, gdje kupci dolaze izravno k njima. Budući da su parcele i rasadnici dosta udaljeni od većih gradova, posebice Zagreba, rijetko tko dolazi izravno po svoj primjerak. To uglavnom koriste oni koji ne stignu kupiti svoj primjerak na vrijeme ili žele odabrati na samom imanju.

"Zato smo već prije nekoliko godina uveli sustav online rezervacija. Kupci putem interneta rezerviraju, mi ih za njih odaberemo i potom im ih dostavljamo na kućni prag. Sustav godinama dobro funkcionira i u velikoj se mjeri oslanja na stalne kupce koji nam imaju povjerenje“, kaže Zvonimir.