Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Kol 2009

Gastronomija jak, ali još uvijek neiskorišteni turistički adut

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Davor Verković  

Gastronomija jak, ali još uvijek neiskorišteni turistički adut

Porečki hotel »Pical« ovih je dana dobio posebno priznanje britanskog turoperatora Saga. Gosti koji su »Pical« posjetili u aranžmanu tog cijenjenog organizatora putovanja hotel su nagradili kao najbolji u 2009. u kategoriji good food, dobra hrana. Sagini gosti ljetovanje su zapamtili i po izvrsnoj kvaliteti i raznovrsnosti hrane, a »Pical« je nagrađen četvrti put zaredom. To se nije dogodilo slučajno.

Prema riječima Marija Skopljakovića, direktora hotela, nagrada je rezultat kontinuiranog ulaganja u kvalitetu usluge i edukaciju radnika. Direktor ističe kako gosti uživaju u posebnom gastronomskom doživljaju koji se razvija od ulaska u restoran do integral-stola, gdje su izloženi raznovrsni stručno spravljeni specijaliteti. Možemo tvrditi što god želimo, ali najradije se vraćamo na mjesta gdje smo dobro jeli. Većina se dugo sjeća dobrog obroka, posebnih okusa, vrhunskih gastronomskih prezentacija. Većini je to jedan od glavnih motiva za povratak.

Tako razmišljaju i stranci - bogata trpeza ukusne hrane jak je motiv da se neka zemlja obilazi godinama. Pitanje je koristi li Hrvatska dovoljno svoje gastronomsko bogatstvo, činjenicu da se na tako malom prostoru nudi tako različita hrana. Od blage mediteranske, preko neutralnije zagorske i prigorske, do teške slavonske. Imamo i zagorske štrukle i istarski pršut, kvarnerske škampe, stonske kamenice, slavonski kulen, ličku janjetinu, goransku borovnicu... Imamo mnogo toga, ali malo ljudi za to zna.

Istrani su od malvazije napravili međunarodni brend, ali tek kada su u to uložili silnu energiju. Graševina kutjevačkih vinograda mogla je zauzeti bolje mjesto na europskoj vinskoj karti, kao uostalom i fenomenalna dalmatinska crvena vina.

Hrvatskom turizmu treba udahnuti plemenitost, jer se uz moderniji pristup od turizma može zarađivati dvostruko više novca od sadašnjih sedam milijardi eura, a brižniji odnos prema gastronomiji jedna je od glavnih stavki preporoda.

Branko Žufika, jedan od naših najnagrađivanijih kuhara i vlasnik restorana Hrvatski gospodarski klub, tvrdi kako se posljednjih godina nešto mijenja na bolje, ali kako je to daleko od onoga što bi trebalo napraviti.

»Hrvatski kuharski savez pokušava vući, ali nas glavne institucije ne doživljavaju ozbiljno. Iako smo turistička država, ni približno ne koristimo potencijal, bogatstvo i raznolikost hrvatske gastronomske scene. Istrani su otišli daleko naprijed zahvaljujući vlastitim naporima, Dalmacija i kontinent zaostaju. Institucije koje rade na promociji zemlje, poput Hrvatske turističke zajednice, ne razmišljaju koliko gastronomija znači u privlačenju gostiju. Ne daje se novac ni za kvalitetnu promidžbu, a kamoli za obučavanje ljudi, za dizanje ukupne kvalitete, ali i svijesti o tome što nam kvalitetan odnos prema gastronomiji može donijeti«, kaže Žufika.

Umjesto nacionalne strategije koja bi ukupnu gastronomsku scenu digla na višu razinu, suočeni smo s pojedinačnim akcijama. Uspješnima, doduše, i zbog toga je još tragičnije što se problemu gastronomije ne pridaje veća pozornost, jer nam je potencijal kuhinje na razini terceta, što standardno, po svim analizama, uvijek osvaja strance - čisto more, lijepi krajolici i stupanj osobne sigurnosti.

Zagrebačka je županija dosta radila na promociji zagorsko-prigorskih specijaliteta. Istrani su milju ispred ostalih, pa se, recimo, na Poluotoku nudi kombinacija gastronomskih itinerara s, primjerice, biciklističkim turizmom. Gostima se nudi doživljaj branja tartufa, berba maslina...

Uz sve što je vezano uz turizam treba ispreplesti dobru priču. Istrani su to shvatili. Baranjski gulaš od divljači nije lošiji od istarske supe, naprotiv, ali to zna mnogo manje ljudi. Čak se i dobro pripremljena riječna riba, recimo smuđ, može nositi s divljim brancinom, no i to će mnogima ostati nepoznanica, jer gastronomija kontinenta nema ciljane reklame. Da se u Zagorju, Slavoniji i Baranji izvrsno jede, znaju mnogi (pogotovo strani lovci), ali ne znaju svi.

Rovinj je napravio korak dalje. U kolovozu se održava program »Romantika uz more«, pa se uz šetnicu uz hotel »Park« nude jela na bazi svježih afrodizijačkih namirnica. Kako bi se čarolija pojačala, u večernjim satima uz gastronomsku ponudu pušta se romantična glazba. Domaćini su se potrudili da vam probude osjećaje, na vama je samo da reagirate. Nadalje, Veliko Trgovišće i Kumrovec rijetko bi nas vidjeli da nema nekoliko odličnih restorana s najboljim i najvećim zagrebačkim odrescima u državi, Zdihovo nije propalo, jer je 'janjeća strada' neuništiva usprkos modernim prometnicama, staru ličku cestu često preferiramo zbog odojka u lokalnim restoranima.

Dvorac Veliki Tabor je fenomenalan, ali on je samo posljednja stanica prije Grešne gorice, Sveta Jana i Plešivica uvod su prije domaće šunke u restoranu Ivančić.
Pa i u Gorski kotar rjeđe odlazimo zbog španciranja oko lijepih jezera, a češće zbog odrezaka od divljači.

Trilj vjerojatno nikad ne bismo ni upoznali da tamo ne nude vrhunske specijalitete od žaba i riječnih rakova. Po čemu se, osim po divljim plažama i jedinstvenim mjestima, sjećate Cresa? Po janjetini! Međutim, malo ljudi zna da je položaj otoka Cresa i po svjetskim standardima jedinstven po tome što je sjecište nekoliko vegetacijskih zona. Tu čaroliju još nismo iskoristili u turističke svrhe.

Obiteljski hoteli privlače goste hranom

U male obiteljske hotele gosti se vraćaju zbog izvrsne kuhinje. U malim se hotelima pridaje velika važnost priređivanju hrane, o tome da se namirnice, ako je to moguće, nabavljaju od lokalnih proizvođača, do toga da se hranom predstavi nacionalno bogatstvo. »Hrvatske regije upoznaj kroz hranu« misao je vodilja vlasnika obiteljskih hotela, a da su na pravom putu, pokazuje i visok postotak stalnih gostiju.

Ston: Najbolje kamenice na svijetu

Hrana uspijeva prodati svaki motiv. Stonske kamenice slove za najbolje na svijetu, a stranci nerijetko dolaze zbog njihovih afrodizijačkih svojstava. Teško da bi svake godine, usprkos vrhunskoj ljepoti, išli u Limski kanal da nije tamošnjih restorana gdje se, uz ostalo, poslužuje i nekoliko vrsta školjaka.

Mali Lošinj: Aromatično bilje - ključ uspjeha

Na Malom Lošinju zaživjela je akcija »Miomirisi i okusi Lošinja«. Autohtono otočno bilje na različite se načine koristi u lokalnoj gastronomskoj ponudi, restorani koji drže do sebe nude posebne menije. Specijaliteti su bazirani na morskim namirnicama, jela se nerijetko spravljaju po starim recepturama uz jaku zastupljenost lokalnih aromatičnih trava, začinskog bilja i maslinova ulja. Lošinjani su samo uspjeli razraditi i dići na višu razinu ono što ionako koriste godinama. O blagodatima svijenima oko jedinstvene pozicije isprepleli su uspješnu priču. I riba začinjena začinskim travama postaje ukusnija ako je popratimo sočnom pripovijetkom koja, po mogućnosti, datira iz drevnih vremena. To je klasičan recept uspješnih turističkih zemalja.

Vrbovec: Priredba koja se pametno širi

Kada je o spomenutim starim recepturama riječ, Vrbovec je ispred svih ostalih. Na ovim prostorima jedinstvena turističko-kulinarsko-degustacijsko-prodajna manifestacija »Kaj su jeli naši stari« ove se godine održava 29. put. Ta je manifestacija apsolutno najpoznatija turistička atrakcija Vrbovca koja će i ove godine, od 28. do 30. kolovoza, privući osamdesetak tisuća posjetitelja iz Hrvatske i obližnjih država. Kada bi, recimo, Mađar došao u Vrbovec da se, možda i slučajno, nije navukao na bogatstvo okusa starih specijaliteta? Priredba se pametno širi, pa se uz standardu ponudu ove godine priprema i program »Kaj su jeli naši susjedi i prijatelji«. Posjetitelji će imati priliku upoznati zagorsku, bosansku, ukrajinsku i mađarsku kuhinju.


Komentari članka

Vezani članci

Dalmatinski hosteli pred zatvaranjem: ‘Nitko ne ulazi, a režije dolaze. Još malo pa ključ u bravu‘

01.06.2020.

Ako virus ostane, budućnost za hostele neće biti bajna. Dijele se sobe, kupaonice... Nestat će takva kultura življenja, možda zauvijek bude gotovo s hostelima.

Dan D za europski turizam: Granice se otvaraju 15. lipnja

28.05.2020.

Slovenija je 15. svibnja postala prva europska zemlja koja proglasila kraj epidemije koronavirusa.

HoReCa kanal: ‘Okretalo‘ se 2 milijarde eura godišnje, sada pada na trećinu prihoda

28.05.2020.

Iako se ogroman dio proizvoda za potrebe industrije i dalje uvozi, turizam ima izrazito veliki značaj za domaću proizvodnju, pogotovo hrane i pića koje se plasira kroz hotele, restorane te ostale ugostiteljske objekte.

Prvi gosti došli na Kvarner, domaćini se nadaju uspješnoj sezoni

26.05.2020.

Nakon otvaranja granica prvi su gosti došli i na Kvarner. Sjeverni Jadran posjetili su nautičari, a vrata su otvorili i kvarnerski kampovi.

Koje epidemiološke mjere moraju poštivati privatni iznajmljivači

26.05.2020.

Privatni iznajmljivači su na mukama zbog situacije oko koronavirusa, no što se tiče rezervacija, nešto se malo pomaknulo, ali to je i dalje jako nezadovoljavajuće, komentirala je za emisiju Dobro jutro, Hrvatska Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajedni

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2049 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 356 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija