Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Kol 2009

Gastronomija jak, ali još uvijek neiskorišteni turistički adut

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Davor Verković  

Gastronomija jak, ali još uvijek neiskorišteni turistički adut

Porečki hotel »Pical« ovih je dana dobio posebno priznanje britanskog turoperatora Saga. Gosti koji su »Pical« posjetili u aranžmanu tog cijenjenog organizatora putovanja hotel su nagradili kao najbolji u 2009. u kategoriji good food, dobra hrana. Sagini gosti ljetovanje su zapamtili i po izvrsnoj kvaliteti i raznovrsnosti hrane, a »Pical« je nagrađen četvrti put zaredom. To se nije dogodilo slučajno.

Prema riječima Marija Skopljakovića, direktora hotela, nagrada je rezultat kontinuiranog ulaganja u kvalitetu usluge i edukaciju radnika. Direktor ističe kako gosti uživaju u posebnom gastronomskom doživljaju koji se razvija od ulaska u restoran do integral-stola, gdje su izloženi raznovrsni stručno spravljeni specijaliteti. Možemo tvrditi što god želimo, ali najradije se vraćamo na mjesta gdje smo dobro jeli. Većina se dugo sjeća dobrog obroka, posebnih okusa, vrhunskih gastronomskih prezentacija. Većini je to jedan od glavnih motiva za povratak.

Tako razmišljaju i stranci - bogata trpeza ukusne hrane jak je motiv da se neka zemlja obilazi godinama. Pitanje je koristi li Hrvatska dovoljno svoje gastronomsko bogatstvo, činjenicu da se na tako malom prostoru nudi tako različita hrana. Od blage mediteranske, preko neutralnije zagorske i prigorske, do teške slavonske. Imamo i zagorske štrukle i istarski pršut, kvarnerske škampe, stonske kamenice, slavonski kulen, ličku janjetinu, goransku borovnicu... Imamo mnogo toga, ali malo ljudi za to zna.

Istrani su od malvazije napravili međunarodni brend, ali tek kada su u to uložili silnu energiju. Graševina kutjevačkih vinograda mogla je zauzeti bolje mjesto na europskoj vinskoj karti, kao uostalom i fenomenalna dalmatinska crvena vina.

Hrvatskom turizmu treba udahnuti plemenitost, jer se uz moderniji pristup od turizma može zarađivati dvostruko više novca od sadašnjih sedam milijardi eura, a brižniji odnos prema gastronomiji jedna je od glavnih stavki preporoda.

Branko Žufika, jedan od naših najnagrađivanijih kuhara i vlasnik restorana Hrvatski gospodarski klub, tvrdi kako se posljednjih godina nešto mijenja na bolje, ali kako je to daleko od onoga što bi trebalo napraviti.

»Hrvatski kuharski savez pokušava vući, ali nas glavne institucije ne doživljavaju ozbiljno. Iako smo turistička država, ni približno ne koristimo potencijal, bogatstvo i raznolikost hrvatske gastronomske scene. Istrani su otišli daleko naprijed zahvaljujući vlastitim naporima, Dalmacija i kontinent zaostaju. Institucije koje rade na promociji zemlje, poput Hrvatske turističke zajednice, ne razmišljaju koliko gastronomija znači u privlačenju gostiju. Ne daje se novac ni za kvalitetnu promidžbu, a kamoli za obučavanje ljudi, za dizanje ukupne kvalitete, ali i svijesti o tome što nam kvalitetan odnos prema gastronomiji može donijeti«, kaže Žufika.

Umjesto nacionalne strategije koja bi ukupnu gastronomsku scenu digla na višu razinu, suočeni smo s pojedinačnim akcijama. Uspješnima, doduše, i zbog toga je još tragičnije što se problemu gastronomije ne pridaje veća pozornost, jer nam je potencijal kuhinje na razini terceta, što standardno, po svim analizama, uvijek osvaja strance - čisto more, lijepi krajolici i stupanj osobne sigurnosti.

Zagrebačka je županija dosta radila na promociji zagorsko-prigorskih specijaliteta. Istrani su milju ispred ostalih, pa se, recimo, na Poluotoku nudi kombinacija gastronomskih itinerara s, primjerice, biciklističkim turizmom. Gostima se nudi doživljaj branja tartufa, berba maslina...

Uz sve što je vezano uz turizam treba ispreplesti dobru priču. Istrani su to shvatili. Baranjski gulaš od divljači nije lošiji od istarske supe, naprotiv, ali to zna mnogo manje ljudi. Čak se i dobro pripremljena riječna riba, recimo smuđ, može nositi s divljim brancinom, no i to će mnogima ostati nepoznanica, jer gastronomija kontinenta nema ciljane reklame. Da se u Zagorju, Slavoniji i Baranji izvrsno jede, znaju mnogi (pogotovo strani lovci), ali ne znaju svi.

Rovinj je napravio korak dalje. U kolovozu se održava program »Romantika uz more«, pa se uz šetnicu uz hotel »Park« nude jela na bazi svježih afrodizijačkih namirnica. Kako bi se čarolija pojačala, u večernjim satima uz gastronomsku ponudu pušta se romantična glazba. Domaćini su se potrudili da vam probude osjećaje, na vama je samo da reagirate. Nadalje, Veliko Trgovišće i Kumrovec rijetko bi nas vidjeli da nema nekoliko odličnih restorana s najboljim i najvećim zagrebačkim odrescima u državi, Zdihovo nije propalo, jer je 'janjeća strada' neuništiva usprkos modernim prometnicama, staru ličku cestu često preferiramo zbog odojka u lokalnim restoranima.

Dvorac Veliki Tabor je fenomenalan, ali on je samo posljednja stanica prije Grešne gorice, Sveta Jana i Plešivica uvod su prije domaće šunke u restoranu Ivančić.
Pa i u Gorski kotar rjeđe odlazimo zbog španciranja oko lijepih jezera, a češće zbog odrezaka od divljači.

Trilj vjerojatno nikad ne bismo ni upoznali da tamo ne nude vrhunske specijalitete od žaba i riječnih rakova. Po čemu se, osim po divljim plažama i jedinstvenim mjestima, sjećate Cresa? Po janjetini! Međutim, malo ljudi zna da je položaj otoka Cresa i po svjetskim standardima jedinstven po tome što je sjecište nekoliko vegetacijskih zona. Tu čaroliju još nismo iskoristili u turističke svrhe.

Obiteljski hoteli privlače goste hranom

U male obiteljske hotele gosti se vraćaju zbog izvrsne kuhinje. U malim se hotelima pridaje velika važnost priređivanju hrane, o tome da se namirnice, ako je to moguće, nabavljaju od lokalnih proizvođača, do toga da se hranom predstavi nacionalno bogatstvo. »Hrvatske regije upoznaj kroz hranu« misao je vodilja vlasnika obiteljskih hotela, a da su na pravom putu, pokazuje i visok postotak stalnih gostiju.

Ston: Najbolje kamenice na svijetu

Hrana uspijeva prodati svaki motiv. Stonske kamenice slove za najbolje na svijetu, a stranci nerijetko dolaze zbog njihovih afrodizijačkih svojstava. Teško da bi svake godine, usprkos vrhunskoj ljepoti, išli u Limski kanal da nije tamošnjih restorana gdje se, uz ostalo, poslužuje i nekoliko vrsta školjaka.

Mali Lošinj: Aromatično bilje - ključ uspjeha

Na Malom Lošinju zaživjela je akcija »Miomirisi i okusi Lošinja«. Autohtono otočno bilje na različite se načine koristi u lokalnoj gastronomskoj ponudi, restorani koji drže do sebe nude posebne menije. Specijaliteti su bazirani na morskim namirnicama, jela se nerijetko spravljaju po starim recepturama uz jaku zastupljenost lokalnih aromatičnih trava, začinskog bilja i maslinova ulja. Lošinjani su samo uspjeli razraditi i dići na višu razinu ono što ionako koriste godinama. O blagodatima svijenima oko jedinstvene pozicije isprepleli su uspješnu priču. I riba začinjena začinskim travama postaje ukusnija ako je popratimo sočnom pripovijetkom koja, po mogućnosti, datira iz drevnih vremena. To je klasičan recept uspješnih turističkih zemalja.

Vrbovec: Priredba koja se pametno širi

Kada je o spomenutim starim recepturama riječ, Vrbovec je ispred svih ostalih. Na ovim prostorima jedinstvena turističko-kulinarsko-degustacijsko-prodajna manifestacija »Kaj su jeli naši stari« ove se godine održava 29. put. Ta je manifestacija apsolutno najpoznatija turistička atrakcija Vrbovca koja će i ove godine, od 28. do 30. kolovoza, privući osamdesetak tisuća posjetitelja iz Hrvatske i obližnjih država. Kada bi, recimo, Mađar došao u Vrbovec da se, možda i slučajno, nije navukao na bogatstvo okusa starih specijaliteta? Priredba se pametno širi, pa se uz standardu ponudu ove godine priprema i program »Kaj su jeli naši susjedi i prijatelji«. Posjetitelji će imati priliku upoznati zagorsku, bosansku, ukrajinsku i mađarsku kuhinju.


Komentari članka

Vezani članci

Marija Zuber: Iznajmljivači na moru plaćaju porez na dohodak i prirez u Zagrebu

22.05.2019.

Za većinu privatnih iznajmljivača paušalno plaćanje poreza na dohodak jednostavniji je i fiskalno pogodniji način podmirivanja porezne obveze. Do 2018. godišnja porezna obveza je iznosila 300 kuna po krevetu odnosno 350 kuna po smještajnoj jedinici u kamp

Stanovnici Krila Jesenice imaju flotu od dvije milijarde kuna i zapošljavaju 2000 ljudi

14.05.2019.

Stanovnici Krila Jesenice, malog mjesta na pola magistralnog puta od Omiša do Splita, vlasnici su flote od čak 180 malih kruzera, zapošljavaju 2000 ljudi i po sezoni prosječno prihoduju oko dva milijuna kuna po brodu, piše nedjeljni Jutarnji list

Hrvatska usvojila tri turistička zakona kojima se otvara novo poglavlje za Hrvatsku: Evo o čemu se radi

13.05.2019.

Ministar Cappelli napominje da su u izradi tih zakona sudjelovali predstavnici svih razina turističkih zajednica, načelnici, gradonačelnici i župani, čiji su prijedlozi postali sastavni dio zakona

Problemi s pronalaskom radne snage: U Poreču zatražen rekordan broj radnih dozvola

08.05.2019.

Samo u prva tri mjeseca ove godine u Poreču je zaprimljeno 1150 zahtjeva za radne dozvole, dok je samo u travnju zaprimljeno 825 zahtjeva, što je ogroman rast u odnosu na lani. Znak je to da je i ove godine u Hrvatskoj, velik problem sezonska radna snaga

Časne sestre u Dubrovniku iznajmljuju apartmane, a potražnja je velika: Noćenje naplaćuju 100 eura

07.05.2019.

Na Booking.com časne sestre imaju sjajnu ocjenu – 9,1.

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1915 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1219 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 335 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija