Otvorena prva hrvatska 'cesta sira'

Na imanju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Radmile i Milana Miščevića u Josipdolu službeno je otvorena prva 'Cesta sira' u Hrvatskoj. Time je ujedno i dovršena prva faza ovog projekta koji je još 2008. godine inicirala Udruga malih sirara Karlovačke županije 'Korni' sa sjedištem u Rakovici. Prepoznavši potencijal tradicije proizvodnje autohtonih vrsta sira u Karlovačkoj županiji, koji se oslanja na prvoklasno kravlje, kozje i ovčje mlijeko s tamošnjih pašnjaka, uz projekt su organizacijski i financijski stali Ministarstvo poljoprivrede, Karlovačka županija, Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i jedinice lokalne samouprave. Kako je istaknula voditeljica projekta i načelnica Odjela za ruralni razvoj Poljoprivredne savjetodavne službe Višnja Magdić, raznolikost okusa i receptura kvalitetnih sireva proizvedenih u Karlovačkoj županiji proizlazi iz različitosti prirodnih specifičnosti alpskog, panonskog i kraškog područja koji se susreću i isprepliću upravo u Karlovačkoj županiji.

Generacijsku obiteljsku tradiciju i recepture u proizvodnji sira trebalo je organizirati, educirati, upoznati s najnovijim trendovima i higijensko-tehnološkim normama i zakonskom regulativom radi stjecanja certifikata o izvornosti i geografskom porijeklu, a u tome je veliku ulogu odigrala stručna pomoć, posebno stručnjaka iz Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te Poljoprivredne savjetodavne službe.
Rezultati su nakon više godina upornog rada vidljivi i nezaboravni u organoleptičko-gastronomskom smislu, spomenimo tek vrste kao što su sirevi škripavac, svježi sir, dimljeni sir, tvrdi sir i skuta, te mnoštvo varijacija s plemenitim prožimanjem s raznim začinima i ljekovitim biljem.

- Cesta sira Karlovačke županije je poseban oblik prodaje poljoprivrednih, ugostiteljskih i turističkih proizvoda sirarskog područja na kojem obiteljska poljoprivredna gospodarstva i ostale pravne i fizičke osobe, udruženi pod zajedničkim nazivom Udruga malih sirara Karlovačke županije 'Korni', nude svoje proizvode, posebice sir i druge mliječne proizvode iz vlastite proizvodnje, te razne druge seljačke specijalitete. Realizacijom ovog projekta utiremo put razvoja ruralnog područja, a posebno suradnjom s turističkim agencijama i medijima nastojat ćemo izgraditi prepoznatljivost kvalitete proizvoda koje nude ovako okupljeni i organizirani OPG-i kao dio naše sveukupne turističke ponude, kazala je Višnja Magdić.

Osim što je podsjetio da su kvalitetno vino i sir kompatibilni, pa tako i vinske i ceste sira, Josip Vrbanek, predsjednik Županijsko-regionalne poljoprivredne komore Karlovačke županije, posebno je podravio ovakav način organiziranja domaćih sirara kao njihov pokušaj otimanja iz zagrljaja velikih mljekarskih sustava koji su zagospodarili našim prostorima i u čije se planove ovakva autohtona kvalitetna proizvodnja sira i ostalih tradicionalnih mliječnih proizvoda nikako ne uklapa.

U prvu fazu projekta 'Ceste sira Karlovačke županije' do sad je uloženo preko 200 tisuća kuna, u čemu je udio UNDP-a 60 tisuća kuna, a u drugoj fazi najprije slijedi označavanje svih ulaza u Karlovačku županiju odgovarajućim oznakama prema proizvođačima sira, članovima Udruge Korni', te usuglašavanje tih oznaka s ostalom turističkom signalizacijom. To znači da će se, bez obzira s koje strane turisti dolazili, moći kvalitetnim sirevima, kao i vinima Udruge vinara, vinogradara i voćara 'Ozalj', moći snabdjeti kod označenih sirara, članova Udruge 'Korni' u Bencetićima u Općini Draganić, u Veselićima u Općini Ribnik, u Prkosu Lasinjskom u Općini Lasinja, u Jasenku u Gradu Ogulinu, u Josipdolu, Saborskom, u Jelovu klancu i Grabovcu u Općini Rakovica, Čamerovcu u Gradu Slunju, te u Batnozi u Općini Cetingrad.