Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Ou 2021

Što donosi novi Pravilnik o tržnim standardima za jaja?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Lucija Bencaric  

Što donosi novi Pravilnik o tržnim standardima za jaja?

Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je dva nova savjetovanja na temu Prijedlog Pravilnika o tržnim standardima za jaja i Pravilnik o tržišnim standardima za jaja za valenje i podmladak domaće peradi.

Prvim Pravilnikom, navode, propisuju se standardi za stavljanje na tržište jaja kokoši vrste Gallus gallus koja su proizvedena u Republici Hrvatskoj namijenjenih za konzumaciju ili preradu, jaja koja se unose na tržište RH iz država članica Europske unije, koja se uvoze iz trećih zemalja te jaja namijenjenih izvozu.

"Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na proizvođače koji posjeduju do 50 kokoši nesilica i prodaju jaja neposredno krajnjem potrošaču na mjestu proizvodnje i/ili u vlastitoj turističkoj ponudi“, ističu.

Jaja klase "A" koja se stavljaju na tržište moraju biti označena šifrom proizvođača (Primjer: 2-HR-9090) čije oznake i brojevi naznačuju:

način uzgoja kokoši nesilica
kod države podrijetla jaja i
identifikacijski broj gospodarstva.
Objašnjenje oznake načina uzgoja kokoši nesilica sastoji se od riječi i brojeva, ovisno o metodama uzgoja propisanim u Prilogu Delegiranoj Uredbi Komisije (EU) br. 2017/2168:

0– jaja iz ekološkog uzgoja
1 – jaja iz slobodnog uzgoja
2 – jaja iz štalskog (podnog) uzgoja
3– jaja iz kaveznog (baterijskog) uzgoja.
Kod države podrijetla označava se kraticom države članice velikim tiskanim slovima (Primjer: HR - Republika Hrvatska).

Identifikacijski broj gospodarstva Ministarstvo dodjeljuje gospodarskom subjektu prilikom registracije u skladu s odredbama Pravilnika o registraciji objekata.

Datum najkraćeg roka trajanja jaja određuje se na najviše 28 dana nakon nesenja u skladu s člankom 13. Uredbe Komisije (EZ) br. 589/2008 te mora biti naznačen na pakiranju.

Drugim Pravilnikom se, pojašnjavaju, propisuju pravila za proizvodnju i stavljanje na tržište jaja za valenje i podmlatka domaće peradi, unos jaja za valenje i podmlatka peradi iz zemalja članica EU te uvoz iz trećih zemalja.

Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na:

objekte za proizvodnju jaja za valenje namijenjenih proizvodnji peradi za rasplod kapaciteta manje od 100 komada peradi
objekte za proizvodnju jaja za valenje namijenjenih proizvodnji peradi za meso i konzumna jaja kapaciteta manje od 100 komada peradi i
valionice s kapacitetima manjim od 1.000 jaja za valenje.
Ovim Pravilnikom ne isključuje se primjena odredbi Pravilnika o uvjetima zdravlja životinja pri stavljanju u promet na području Europske unije te uvoz iz trećih zemalja peradi i jaja za valenje.

Jaja za valenje i njihova pakiranja kao i pakiranja koja sadrže podmladak domaće peradi namijenjen stavljanju na tržište, označavaju se i prevoze u skladu s člankom 3. i 4. Uredbe Komisije (EZ) br. 617/2008.

U integriranoj peradarskoj proizvodnji u internom transportu uz dokaz sljedivosti nije potrebno označavati:

jaja za valenje i njihova pakiranja
pakiranja tovne jednodnevne peradi i
pakiranja podmlatka domaće peradi namijenjene vlastitom uzgoju.
"Jaja za valenje i njihova pakiranja te pakiranja podmlatka peradi podrijetlom iz trećih zemalja mogu se uvoziti samo ako su označena u skladu s člankom 3. stavkom 8. te člankom 4. stavkom 3. Uredbe Komisije (EZ) br. 617/2008", ističu iz Ministarstva.


Komentari članka

Vezani članci

Na 37 ha eko pašnjaka Matija Kopić razvija sustav pašne proizvodnje s govedima, pilićima i kokama

08.06.2026.

Cilj nije samo regenerativna poljoprivreda, nego i obnova lokalnih zajednica te povratak ljudi u ruralna područja, kaže Kopić, koji na pašnjaku pokraj Creta Viljevskog uzgaja 40 krava, a u proljetnom ciklusu planira uzgoj oko 4.500 brojlera i oko 900 nesi

Uvozimo 50% paprike, mrkve i salate, a proizvodnja piletine ide preko 300%

08.06.2026.

U udruzi Prijatelji životinja u svom su se najnovijem priopćenju osvrnuli na samodostatnost Hrvatske u povrću i voću. U uvodu naglašavaju kako planirani projekti novih industrijskih farmi i klaonica peradi u Hrvatskoj otvaraju ozbiljnu raspravu o smjeru r

Zdravko Jagušt: Više mi se isplati kupiti gotovu smjesu iz Austrije nego sijati svoj kukuruz

29.05.2026.

Peradari se posljednjih 15-ak godina trebaju ubrzano prilagođavati potražnji na tržištu. Nekad su se bijeli tovni pilići najviše tražili, no kupac danas traži gotovu robu, nesilicu pred pronesak. Zdravko Jagušt, zagorski je proizvođač peradi.

Peradari se bore protiv salmoneloze

11.05.2026.

Salmonela postaje sve veći problem u hrvatskom peradarstvu i stoga je u suzbijanju te bakterije neophodna suradnja peradara sa znanstvenicima, stručnjacima i nadležnim institucijama, istaknuto je na Peradarskim danima 2026., međunarodnom znanstveno-stručn

Ukrajinski peradarski gigant širi proizvodnju: Nova farma vrijedna 15 milijuna eura

16.03.2026.

Averestra Group je početkom ožujka otvorila 20 novih modernih peradarnika, čija je izgradnja koštala oko 15 milijuna eura. Kompleks predstavlja prvi korak u širem investicijskom ciklusu

Tag cloud

  1. 2876 članka imaju tag turizam
  2. 1507 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2718 članka imaju tag hrvatska
  4. 1815 članka imaju tag svijet
  5. 1402 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 542 članka imaju tag krediti
  9. 1660 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1258 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1085 članka imaju tag menadžment
  15. 699 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 693 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 366 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 522 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 455 članka imaju tag start up
  28. 369 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 540 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 493 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 532 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk