Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Svi 2012

2.7 milijardi potrošača velika prilika za mljekarsku industriju

Izvor: www.tetrapak.com · Autor: Priopćenje za medije  

2.7 milijardi potrošača velika prilika za mljekarsku industriju

Novo istraživanje Tetra Paka, vodeće svjetske kompanije za preradu i pakiranje hrane, prepoznalo je 2,7 milijardi potrošača s niskim prihodima u zemljama u razvoju kao sljedeću veliku priliku za rast prometa u mljekarskoj industriji, zahvaljujući očekivanom porastu prosperiteta, kupovne moći i želje za zapakiranim tekućim mliječnim proizvodima (LDP).

Prema indeksu mliječne industrije, predviđa se povećanje njihove potrošnje s oko 70 milijardi litara u 2011. na skoro 80 milijardi litara u 2014. godini. Inače, indeks prati svjetske činjenice, brojčane podatke i trendove u svjetskoj mliječnoj industriji. Očekuje se da će se mnogi od ovih potrošača u narednim godinama odlučiti za zapakirano umjesto nepakiranog mlijeka. „Potrošači s niskim prihodima predstavljaju jednu od najvećih mogućnosti za rast industrije mlijeka. Ključ sutrašnjeg uspjeha je u dopiranju do ovih potrošača danas”, izjavio je predsjednik i izvršni direktor Tetra Paka Dennis Jönsson. „Oni čine gotovo 40% svjetskog stanovništva i žive u ekonomijama koje pokreću rast naše industrije i postaju sve imućniji.” Ovi potrošači žive s dva do osam američkih dolara na dan i predstavljaju gotovo potpuno neiskorišten segment tržišta od strane današnjih prerađivača mliječnih proizvoda. Prema Tetra Paku, nazvani potrošačima koji su pozicionirani niže u piramidi (DiP potrošači), oni čine oko 50% stanovništva zemalja u razvoju i troše 38% LDP u zemljama u razvoju. Polovina ovih DiP potrošača živi u Indiji i Kini. Tetra Pakova istraživanja su se usredotočila na šest zemalja koje čine preko 76% potrošnje tekućih mliječnih proizvoda od strane DiP potrošača u zemljama u razvoju: Indija, Kina, Indonezija, Brazil, Pakistan i Kenija. Prelaskom s niskog do srednjeg prihoda do kraja ovog desteljeća, očekuje se da će se poboljšati status mnogih DiP potrošača, što će uvećati njihovu kupovnu moć i asortiman proizvoda koje kupuju. Uz povećanje raspoloživog prihoda i jačanje svijesti o značaju sigurnosti hrane, kao i potrebe za praktičnim rješenjima za trenutnu konzumaciju napitaka, očekuje se i povećanje potražnje za zapakiranim proizvodima. Predviđa se da će se, od 2009. do 2020. godine, globalno DiP stanovništvo smanjiti za ukupnu godišnju stopu rasta (CAGR) koja iznosi 3% godišnje. Predviđa se porast stanovništva koje živi s više od osam $ na dan od 4% (CAGR) godišnje, u skladu s tvrtkom Boston Consulting Group, koja je pomogla Tetra Paku u razvoju DiP klasifikacije.

„Današnji potrošači s niskim prihodima sutrašnja su srednja klasa”, rekao je Jönsson, ističući kako je „ovo zlatna prilika za prerađivače mlijeka i mliječnih proizvoda za razvoj potrošačke odanosti među novom generacijom potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda u zemljama u razvoju. ”Prodor na ovo tržište nije bez izazova, navodi se u izvještaju. Tetra Pak je prepoznao tri ključna izazova za prerađivače mlijeka i mliječnih proizvoda koji žele doći do potrošača na ovom rastućem tržištu:
• Moraju raditi proizvode koji su pristupačni, dostupni i privlačni za potrošače s ograničenim prihodima. To znači da moraju proizvoditi zdrave, sigurne i hranjive pakirane mliječne proizvode, bez generiranja neodrživih troškova.
• Moraju ih nuditi u malim tradicionalnim trgovinama u udaljenim seoskim područjima ili zakrčenim gradovima – gdje inače kupuju DiP potrošači.
• Kako se navodi u izvještaju, za razvoj proizvoda, rješenja za pakiranje i preradu za potrebe ovih potrošača s niskim prihodima, inovacije i efikasnost će biti od suštinskog značaja.
„Moramo razvijati proizvode na drugačiji način, distribuirati ih drugačije i prodavati ih drugačije, kako bismo povećali dostupnost optimalnog načina prehrane u zemljama u razvoju”, rekao je Jönsson.

Tetra Pak je odredio niz načina da učini proizvode pristupačnijim. Među njima je i promjena načina na koji su razvijeni i mliječni proizvodi i načini pakiranja – pri čemu razvoj potiče cijena proizvoda. Korištenjem alternativa za punomasno mlijeko – kao što su sirutka ili mliječna kiselina – također je moguće proizvesti hranjive i zdrave mliječne proizvode po nižoj cijeni. Drugi način je smanjenje veličine paketa ili opredjeljenje za jednostavnije pakiranje.


Komentari članka

Vezani članci

Iz Mađarske i Slovenije uvezli smo 170 milijuna litara mlijeka

16.02.2026.

Prije 15 godina, tijekom 2010., proizvedeno je 334.400 tona mlijeka za piće. U desetljeće i pol, dakle, dogodio se pad od 36 posto, što je u količinama oko 122.000 tona manje.

Dobit mljekarskog diva triput veća, plaće skočile za 260 eura

08.07.2025.

Zagrebački Dukat, kompanija u vlasništvu francuskog Lactalisa, uprihodio je oko 400 milijuna eura uz rast od 14 posto. Od toga, prodaja je iznosila blizu 357 milijuna eura, što je više za šest posto nego predlani.

Put do kvalitete mliječnih proizvoda - ključni sastojci za uspješnu proizvodnju

12.05.2025.

Kvaliteta, zdravstvena sigurnost i privlačnost mliječnih proizvoda u mnogome ovisi o kvaliteti sirovine - mlijeka, procesu proizvodnje i uređajima, mikrobiološkim kulturama, sirilu te ostalim dodatcima koji osiguravaju zdravstveno i higijenski ispravan, u

Mljekara Bohnec gasi proizvodnju nakon 90 godina

13.02.2025.

Glavni razlozi su pad primarne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj te niske cijene uvoznih proizvoda, osobito sireva, kaže Marija Bohnec

Potrošač kaže da je hrana skupa, dok više daje za mobitel, kavu i/ili cigarete

09.01.2025.

Velik dio potrošača danas kupuje pripremljenu hranu, spremnu za pečenje, kuhanje, roštiljanje, a sve to košta i podiže cijenu. Dobar primjer moderne potrošnje su paštete čija je prodaja tijekom pandemije porasla osam puta. Iako pašteta može koštati oko 1

Tag cloud

  1. 2898 članka imaju tag turizam
  2. 2734 članka imaju tag hrvatska
  3. 1520 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1822 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2011 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1324 članka imaju tag trgovina
  11. 1364 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1188 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 372 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 561 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 410 članka imaju tag potpore
  26. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 516 članka imaju tag dzs
  38. 456 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk