Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Sij 2025

Potrošač kaže da je hrana skupa, dok više daje za mobitel, kavu i/ili cigarete

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Rodoljub Džakula  

Potrošač kaže da je hrana skupa, dok više daje za mobitel, kavu i/ili cigarete

Činjenica je da je hrana poskupjela u cijeloj Europskoj uniji, pa tako i kod nas. To ne treba dodatno elaborirati, to se jasno vidi.

No, imamo tri strane ove priče. Prva su proizvođači koji s pravom ističu svoja stajališta: mlijeko je jedva 40 centi u otkupu, pšenica maksimalno 30 centi, svinje 2,0 - 2,5 eura, janjad 5 eura itd. Prerađivači i trgovci s druge strane tvrde: "Nama je sve poskupjelo – plin, gorivo, objekti, kamioni, nemamo radnika, moramo se prilagoditi“

A potrošači? Osvrnut ću se posebno na aktivni dio populacije gdje dvoje članova obitelji rade. Kada se radi o umirovljenicima, situacija je prilično konfuzna, mirovine od 250 pa do 2.500 eura, i naravno, teško je pronaći zajednički nazivnik za preživljavanje.

Donja granica za četveročlanu obitelj
Trenutno u Hrvatskoj možete kupiti 1 kg mesa za 5-6 eura, 1 kg povrća 2-3 eura, kruh 1,5 eura, jaja (4 kom) 1,2 eura, mlijeko 1,5 eura, dakle ukupno 15 eura dnevno ili 450 eura mjesečno, cijene su dakako zaokružene i uprosječene.

Navedeno otprilike predstavlja donju granicu potreba četveročlane obitelji i mogu se uzeti u obzir različite varijante. Ako je prosječna plaća u Hrvatskoj 1.000 eura, ispada da nam jedna četvrtina plaće odlazi na osnovnu hranu. Moram naglasiti da veći gradovi u Hrvatskoj imaju daleko veći prosjek plaće, pa tako udio troškova za hranu može biti 15-20%.

Treba razmotriti i na što odlazi ostatak plaće ljudi u gradovima. Proizvođači hrane nisu odgovorni za poskupljenje kvadrata u gradovima od 1.000 na 4.000 eura, što je rezultiralo da je rata stana sada trostruko veća, niti za poskupljenje automobila koji stalno raste 15-20% kada mijenjate auto svake četiri godine.

Također, vidimo mnoštvo skupih automobila po gradovima, onih čija cijena prelazi 50.000 eura, a to sve dodatno utječe na visoke troškove hrane.

U pekari ne možete potrošiti manje od eura
Dvoje ukućana koji puše troše gotovo 300 eura mjesečno na cigarete. Samo dvije kave dnevno u gradu ili dva pića s prijateljima koštaju 5 - 10 eura, što iznosi gotovo 300 eura mjesečno. Malo tko ima mobitel jeftiniji od 1.000 eura, ali se često smatra da je to trošak koji ne treba plaćati. Čak i mlade obitelji imaju izdatke za mobitele, internet i televiziju veće od računa za struju.

Gume za automobile se kupuju po najvišim cijenama, što je razumljivo, no većina potrošača troši 2.000 - 3.000 eura godišnje na odmore i izlete, dok se istovremeno žali na visoke troškove hrane.

Pogledajte troškove goriva za vozila, servise, registracije, kasko osiguranja i auto praonice. Samo izdatak za auto praonicu od 10 eura mjesečno može biti jednako vrijedan jednom paketu hrane.

Kako se troši struja za klima uređaje ljeti, struja ili gorivo za kosilice trave oko vikendica, mikrovalne pećnice, fenove, grijalice, hladnjake itd.? Kada trošite samo 10 eura mjesečno u McDonald'su, to je još jedan paket hrane kojeg ste se mogli odreći.

U pekari ne možete potrošiti manje od eura, što također može biti 4 eura za obitelj dnevno, odnosno gotovo 1.500 eura godišnje ili tri mjesečna paketa hrane.

Plaćate li samo jedan parking za auto, opet ode 200 eura godišnje, a koliko obitelji ima dva automobila? Ako detaljnije prebrojite troškove za veliki shopping dva puta godišnje (Uskrs-Božić) s pripadajućim poklonima, lako možete doći do cifre od 1.000 eura godišnje ili dodatna dva paketa mjesečne hrane.

Primjer paštete
Velik dio potrošača danas kupuje pripremljenu hranu, spremnu za pečenje, kuhanje, roštiljanje, a sve to košta i podiže cijenu. Dobar primjer moderne potrošnje su paštete čija je prodaja tijekom pandemije porasla osam puta. Iako pašteta može koštati oko 1 euro, ona dolazi u pakiranju od samo 75 grama, što znači da bi za 1 kg bilo potrebno 13 komada, što bi ukupno iznosilo 13 eura za puno kvalitetniju hranu.

Kugla sladoleda košta 1,5 - 2 eura, a to znači da biste za 2 - 3 kugle mogli kupiti 1 kg mesa ili 2 kg povrća.

U Hrvatskoj je sva voda iz slavine zdravstveno ispravna, dok neispravna mora biti označena. Međutim, cijene flaširane vode (nažalost, to je slučaj u cijeloj EU) često su više od cijene mlijeka, a danas je teško naći mlade ljude bez plastične boce s vodom.

Također, mogli bismo na popis blagodati potrošačkog društva dodati i kućne ljubimce koji su danas članovi obitelji, terapeuti, prijatelji i rame za plakanje. No, njihovo održavanje košta, s cijenama od 300 do 500 eura pa i više za štene. Istovremeno, ti ljubimci često jedu kvalitetnije od svojih vlasnika i imaju bolju tjelovježbu i medicinsku njegu.

Poseban problem - bacanje hrane
Svi ovi troškovi dodatno opterećuju kućne budžete. Trebalo bi se osvrnuti i na količinu bačene hrane i njezinu vrijednost, jer dio današnje hrane često ostaje neiskorišten, primjerice jogurti, gusta pića itd. S druge strane, malo tko se trudi iskoristiti tu neiskorištenu hranu.

Znam da sve ovo može zvučati poput Kulturne revolucije Mao Zedonga, ali, nažalost, to je istina. Moderni marketing uspio je staviti hranu u rang s blagodatima modernog života, no ona nije luksuz; voda i hrana su osnovne ljudske potrebe. Moderni pristup trebao bi se usmjeriti na podizanje njezine kvalitete i higijenske ispravnosti hrane, a ne na smanjenje cijena.

Ljudima je danas jasno da bi ulje za kočnice ili antifriz u automobilu trebali biti kvalitetni, a ne jeftini. U slučaju hrane, međutim, očekuje se jeftinija opcija. Mlade generacije potrošačkog društva stavljaju ju na listu još jednog proizvoda koji treba kupiti po mogućnosti što jeftinije. Porast bolesti kao što su dijabetes, ateroskleroza, visok tlak i pretilost potvrđuje ovu tvrdnju.

Moj zaključak je da hrana i lijek nikada ne bi trebali biti skupi ako su kvalitativno odgovarajući.


Komentari članka

Vezani članci

Opet smo neslavni rekorderi: Cijene u Hrvatskoj početkom godine porasle dvostruko brže nego u eurozoni

04.02.2025.

Već duže vrijeme objave podataka o inflaciji prate komentari kako približavanje inflacijskom cilju od dva posto ne znači i da je on lako dostižan, a to pokazuje ponovno ubrzanje godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena.

Cijene tovnih junadi i bikova na EU tržištu će rekordno rasti, ali u Hrvatskoj ostaju iste?

10.01.2025.

Troškovi rastu iz dana u dan, tako da je logično poskupljenje mesa i to će se dogoditi vrlo brzo u brojnim europskim zemljama, kaže Nikola Pavičić.

Hrvatska vina najviše poskupjela u EU, ali naši vinari kažu ima opravdanih razloga za to

10.01.2025.

U posljednje četiri godine, prema podacima Eurostata, hrvatski vinari povećali su cijene čak 7,5 puta više od prosjeka Europske unije. Drugim riječima, od 2020. do 2024. cijena im je porasla čak 52 posto.

Guverner HNB-a upozorio: Turizam nam je preskup, moramo spuštati cijene

10.01.2025.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić upozorio je kako je hrvatski turizam postao preskup i nekonkurentan. Šef HNB-a rekao je to u razgovoru za Dnevnik HTV-a u kojem se osvrnuo i na predviđanja središnje banke za iduću 2025. godinu.

Guverner HNB-a komentirao zašto su cijene toliko porasle

07.01.2025.

Prosječnom Europljaninu inflacija je manji problem, no ona u Hrvatskoj ne jenjava. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić: 'Inflacija je puno niža nego što je bila prije, indeks potrošačkih cijena je 2,8 posto, a tekuća stopa inflacija ne bi trebala

Tag cloud

  1. 2692 članka imaju tag turizam
  2. 2560 članka imaju tag hrvatska
  3. 1673 članka imaju tag svijet
  4. 1358 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1917 članka imaju tag financije
  6. 1605 članka imaju tag izvoz
  7. 1479 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1342 članka imaju tag ict
  9. 1285 članka imaju tag trgovina
  10. 1179 članka imaju tag investicije
  11. 1243 članka imaju tag industrija
  12. 1050 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1020 članka imaju tag menadžment
  14. 852 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1148 članka imaju tag EU
  16. 616 članka imaju tag opg
  17. 766 članka imaju tag maloprodaja
  18. 523 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 641 članka imaju tag tehnologija
  21. 686 članka imaju tag marketing
  22. 382 članka imaju tag potpore
  23. 962 članka imaju tag kriza
  24. 505 članka imaju tag eu fondovi
  25. 482 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 509 članka imaju tag porezi
  27. 473 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 422 članka imaju tag osijek
  30. 511 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 421 članka imaju tag start up
  33. 490 članka imaju tag dzs
  34. 435 članka imaju tag energetika
  35. 456 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor