Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Tra 2014

Ako bi miscanthusom zasadili sve napušteno zemljište, Hrvatska bi proizvodila celuloze više od Finske

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Petar ŽARKOVIĆ  

Ako bi miscanthusom zasadili sve napušteno zemljište, Hrvatska bi proizvodila celuloze više od Finske

Prva sadnja rizoma biljke miscanthus u Hrvatskoj u tijeku je na poljima Branka Tušeka iz Nove Šarovke, nedaleko od Slatine. Dio je to projekta gradnje tvornice celuloze i papira u Slatini, najavljenog prije četiri godine.

Projekt gradnje tvornice celuloze i papira u Slatini vrijedan je 320 milijuna eura, a nakon obavljenih geotermalnih istraživanja i upornih nastojanja tvrtke Dravacel i Marinka Mikulića da ispune sve zakonske pretpostavke za dobivanje potrebnih dozvola, nakon nepredviđenih troškova i sumnjičavih primjedbi, pred konkretnom je realizacijom i mnogi već procjenjuju kako bi to trebalo značiti povijesnu prekretnicu u gospodarskom razvoju cijeloga slatinskog kraja.

– U skladu s pripremama da dobijemo građevinsku dozvolu za gradnju tvornice, odvažio sam se i patentirao tehnologiju proizvodnje celuloze od miscanthusa, koju smo tajili 11 godina. S obzirom na to da iza nas stoje najbolje tvrtke u Europi koje se bave proizvodnjom celuloze, siguran sam da je krenuo postupak koji će promijeniti papirnu industriju u Europi - tvrdi Marinko Mikulić.

Uvjeren je da proizvodnja celuloze od miscanthusa može biti najznačajnija nacionalna industrijska grana u Hrvatskoj, jer će sirovinska osnova osigurana preko proizvodnje miscanthusa supstituirati 20 milijuna tona uvoza celuloze.
Ove godine počinje gradnja tvornice

– Miscanthus nam je jamstvo da ćemo za manje od tri godine imati sirovinu za proizvodnju celuloze. Zato ove godine moramo početi graditi tvornicu. Ako bismo aktivirali napuštena zemljišta u korist miscanthusa, tada bi Hrvatska bila u proizvodnji celuloze i papira zemlja broj jedan u Europskoj uniji, a time bismo prestigli Finsku i neke druge zemlje. Budući da bi naša zemlja kroz miscanthus mogla ući u red industrijski najuređenijih zemalja, smatramo da smo ponudili Hrvatskoj najznačajniji projekt u povijesti. Vlasnik tvrtke Miscanthus F.A.R.M. Johannes Furtlehner, koji se već deset godina bavi proizvodnjom rizoma miscanthusa, kaže da je Miscanthus giganteus najbolja biljka za proizvodnju celuloze. Kad se jednom posadi, ona traje sljedećih 20 do 25 godina, u prvoj godini zahtijeva dosta brige, ali kasnije raste sama.

– S količinom rizoma koja će biti dopremljena u Hrvatsku namjeravamo zasaditi oko 50 hektara zemljišta. Od količine koju ćemo ove godine zasaditi možemo očekivati da ćemo sljedeće godine moći zasaditi 4.000 hektara - kaže Johannes Furtlehner.

Prema planovima, rasadnik će se u konačnici prostirati na sto hektara, a poslužit će za podizanje na plantaže miscanthusa na 15.000 hektara. Proizvodnja miscanthusa poljoprivredna je proizvodnja koja traži lošija zemljišta, brdska i napuštena i na području između Slatine, Kutjeva i Đakova bit će podignute plantaže miscanthusa i osigurana dobra primanja za kooperante.
Veća zarada nego na pšenici

U Hrvatskoj je 1,5 milijuna hektara napuštenog poljoprivrednog zemljišta, a, kako kažu, ne postoji poljoprivredno zemljište koje nije iskoristivo za uzgoj miscanthusa. “Ako uzmemo u obzir da će na miscanthusu biti mnogo veća zarada nego kod pšenice, koja se sije na kvalitetnom zemljištu, donijet ćemo kvalitetnu novost na hrvatsko tržište u poljoprivredi i pokazati da smo do sada loše gospodarili”, kaže Mikulć te zaključuje: Miscanthus i tvornica celuloze pokazat će da je zemlja veliko nacionalno bogatstvo i da se moramo na kvalitetan način vratiti zemlji.


Komentari članka

Vezani članci

Izabrani najbolji mladi europski poljoprivrednici 2026, Hrvatsku je predstavljao Željko Malnar

20.11.2026.

Mladi poljoprivrednici predstavili su svoje projekte, a u raspravama su otvorena pitanja financiranja, konkurentnosti i opstanka obiteljskih gospodarstava.

Europska komisija Hrvatskoj odobrila četvrte izmjene Strateškog plana ZPP-a, evo što je novo

19.11.2026.

Očekivani učinak izmjena je bolja usklađenost intervencija s provedbenim potrebama, veća otpornost sektora, dostupnije financiranje, navode iz Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju resornog ministarstva.

Počinje sezona svinjokolja: Svako kolinje obvezno je najaviti 48 sati ranije

05.11.2026.

Pad temperatura uvod je u sezonu svinjokolja, koja samo što nije počela. Rekao je to nedavno i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić prilikom predstavljanja akata iz nadležnosti Ministarstva i najavljivanja sastanka Stožera za ASK, p

Mihelić: Nije najvažnije koliko proizvodimo, nego koliko nam od proizvodnje ostaje

05.11.2026.

Problem nije u tome što Ministarstvo rješava svakodnevne krize već kada gašenje požara postane zamjena za planiranje budućnosti, stoji između ostalog u reakciji predsjednika HPK na kolumnu Ivana Malića

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Tag cloud

  1. 2937 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1542 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1413 članka imaju tag ict
  6. 1601 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2025 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1391 članka imaju tag industrija
  12. 1278 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 723 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 392 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 519 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 461 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk