ANALIZA OTKRIVA Što će nam donijeti izmjene Zakona o porezu na dohodak

Sustav poreza na dohodak i dalje će biti progresivan, a prosječna porezna stopa smanjit će se za sve obveznike - za obveznike s dohotkom između 3.500 i 12.500 kuna smanjit će se u prosjeku za dva postotna boda, a one s dohotkom između 12.500 i 30.000 kuna u prosjeku za oko četiri postotna boda, ističu analitičari Instituta za javne financije (IJF) u najnovijem osvrtu u kojem analiziraju najavljene promjene u Zakonu o porezu na dohodak i njihovu utjecaju na prosječnu poreznu stopu.

Vlada je na prošlotjednoj sjednici usvojila prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak, a analitičari Instituta Ivica Urban i Slavko Bezeredi osvrću se na promjene koje se odnose na iznos osnovnog osobnog odbitka i veličinu poreznih razreda.

Predloženim izmjenama poreza na dohodak osnovni osobni odbitak povećao bi se za 400 kuna, s 2.200 na 2.600 kuna, te bi se proširio porezni razred na koji se primjenjuje stopa od 25 posto.

Prema prijedlogu, stopa poreza na dohodak od 12 posto i nadalje bi se primjenjivala na poreznu osnovicu do visine 2.200 kuna, stopa od 25 posto na razliku porezne osnovice od 2.200 kuna do 13.200 kuna (do sada 2.200 do 8.800 kuna), a stopa od 40 posto na poreznu osnovicu iznad 13.200 kuna (do sada iznad 8.800 kuna).

Urban i Bezeredi analiziraju smanjenja poreza za obveznike s različitim razinama dohotka te je li porez na dohodak zadržao progresivnost, odnosno, podnose li i dalje obveznici s višim dohocima veći prosječni porezni teret.

Njihov je izračun rađen za hipotetičke obveznike s jednim uzdržavanim članom (djetetom ili odraslom osobom) koji plaćaju prirez po stopi od 12 posto (što otprilike odgovara prosječnoj stopi prireza u Hrvatskoj).

Analiza prosječne porezne stope pokazuje da u sadašnjem sustavu obveznici s dohotkom ispod 3.300 kuna ne plaćaju porez jer im je dohodak manji od ukupnog osobnog odbitka. Naime, u sadašnjem se sustavu osobni odbitak sastoji od osnovnog osobnog odbitka u iznosu od 2.200 kuna i dijela osobnog odbitka za uzdržavanog člana u iznosu od 1.100 kuna, što je ukupno 3.300 kuna (prema prijedlogu osnovni osobni odbitak iznosio bi 2.600 kuna, a odbitak za uzdržavanog člana 1.300 kuna, što je ukupno 3.900 kuna).

U sadašnjem sustavu, nakon toga krivulja prosječne porezne stope strmo raste i, po izračunima Urbana i Bezereda, obveznik s dohotkom od 5.250 kuna daje 5 posto svog dohotka za plaćanje poreza i prireza, a za obveznika s dohotkom od 13.200 kuna prosječna je porezna stopa jednaka 20 posto. Za obveznike s još višim dohocima nastavlja rasti i za visoke se dohotke približava stopi od 44,8 posto (najviša granična stopa jednaka je stopi 40 posto uvećanoj za prirez po stopi od 12 posto).

"S obzirom da prosječna porezna stopa raste na cijelom području dohotka prije oporezivanja, kažemo da je porez na dohodak progresivan. Drugim riječima, obveznici s višim dohocima plaćaju više poreza i u apsolutnom i u relativnom smislu", napominju autori.

Njihova analiza pokazuje da će, ako se usvoje predložene izmjene, prosječna porezna stopa biti smanjena za sve obveznike (osim onih kojima je u sadašnjem sustavu porezna obveza iznosila nula kuna).

"Za obveznike s dohotkom između 3.500 i 12.500 kuna smanjenje prosječne porezne stope u prosjeku iznosi oko dva postotna boda i posljedica je prvenstveno povećanja osobnog odbitka. Za obveznike čiji je dohodak između 12.500 i 30.000 kuna, prosječna porezna stopa se u prosjeku smanjuje za oko četiri postotna boda što je posljedica kombiniranog djelovanja povećanja osobnog odbitka i proširenja poreznog razreda oporezivanog stopom 25 posto", ističu Urban i Bezeredi.

Napominjući kako se ministar financija Boris Lalovac zalagao i za jedan drugačiji prijedlog, odnosno ukidanje stope od 40 posto, navode da bi u takvom sustavu bile samo dvije stope, 12 i 25 posto, ali sustav bi, smatraju analitičari IJF-a, efektivno bio ekvivalentan "flat" sustavima prisutnima širom "Nove Europe", koje obilježava jedna i relativno niska porezna stopa. Od ovog prijedloga se za sada odustalo, vjerojatno zato što bi on doveo do još većeg smanjenja poreznih prihoda opće države, koje je za predloženi sustav procijenjeno na dvije milijarde kuna, zaključuju u svom osvrtu Urban i Bezeredi.