Banke bez jasnih informacija o kreditima

Hrvatski građani nemaju jasne i jednostavne informacije kad ugovaraju financijske usluge, primjerice podižu kredite kod poslovnih banaka. One bi im morale davati jasne podatke o svojim proizvodima, i to tako da razumiju svoje obveze i da budu svjesniji rizika koji im prijete. Rezultat je to analize Svjetske banke o zaštiti potrošača kad su financijski proizvodi u pitanju, a koju je prezentirala koordinatorica za program zaštite potrošača i financijske pismenosti Sue Rutledge.

Koliko je građana zainteresirano za točne podatke o tome na što se obvezuju kad ugovaraju neki posao s bankama i ostalim financijskim institucijama najbolje govori činjenica da je dug hrvatskog stanovništva u pet godina, od 2003. do 2008., povećan s 25 posto na 40 posto BDP-a, odnosno u prosincu 2008. iznosio je 135 milijarde kuna, što je više od duga države bez jamstava i HBOR-a. Rutledge vjeruje da bi bolja informiranost građana o tome na što su se obvezali bankama pozitivno utjecala i na konkurentnost financijskih institucija. U istraživanju o zaštiti potrošača kad su financijski proizvodi u pitanju konstatirano je i da građane brine to što im banke bez potpunog objašnjenja podižu kamate pa tako i rate kredita, ali i što raspolažu informacijama o njihovoj ukupnoj zaduženosti pa im nisu spremne osigurati nove kredite. Stručnjaci Svjetske banke upozorili su u svome izvješću i na to da zakonom "vjerovnicima, odnosno bankama, ne bi smjelo biti dopušteno da se istodobno naplaćuju od dužnika i sudužnika".

Čak 75 posto svih kredita u Hrvatskoj odobreno je uz sudužnika, odnosno jamca, a sugerira se da zakon mora obvezati banke da ne smiju teretiti sudužnika dok nisu iscrpile sva sredstva naplate od dužnika. Banke bi morale ishoditi i sudski nalog prije nego što počnu "sjedati" na plaću sudužnika, odnosno jamca.