Banke na provizijama i naknadama zaradile 2,9 milijarde

U godini gospodarske krize bankarski sektor je jedan od rijetkih koji i dalje bilježi iznimnu dobit koju zarađuju - ne novim plasmanima kredita do kojih je i dalje teško doći, nego na mnogobrojnim naknadama i provizijama te ostalim nekamatnim prihodima koje banke u skladu sa svojom poslovnom politikom i samovoljno određuju njihovu visinu, piše Vjesnik.

Naime, banke su od 2006., kada krize nije ni bilo, pa do krizne 2009. povećale svoju godišnju dobit s 3,36 milijardi na 3,4 milijarde kuna, što mnogi smatraju apsurdom u vremenima krize. U prvih šest mjeseci ove godine dobit im je dosegla 1,85 milijardi kuna ili 22 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. No, upitno je koliko je ta dobit uistinu manja. Naime, iz Hrvatske udruge banka odgovaraju da je dobit umanjena najvećim dijelom zbog većih rezervacija za moguće gubitke, odnosno zato što su više novca morale osigurati za "loše" kredite i eventualnu nemogućnost da ih naplate. No, istina je da se veći dio novca ne potroši iz te rezervacije koja je u 2009. bila čak 3,4 milijardi kuna. Bez te rezervacije prihod banaka lani bi dosezao 6,8 milijardi kuna.

Sve ukazuje na to da bankarski sektor izuzetno dobro "pliva" u uvjetima krize, iako vrlo suzdržano ili gotovo nikako ne puštaju nova financijska sredstva gospodarstvu. A velik dio njihove dobiti leži upravo na provizijama i naknadama. Uz 3,4 milijardi kuna lanjske dobiti, banke su samo na provizijama i naknadama ostvarile prihod od 2,9 milijardi kuna, što je 700 milijuna kuna više nego 2006. Po tome se čini da banke i te kako mogu biti zahvalne na petnaestak različitih naknada i provizija, od troškova po tekućim, žiro i štednim računima, troškovima obrade pojedinih zahtjeva u banci, pa i naplatama samih opomena za neplaćene kredite. Ovakvim birokratskim naplatama banke zarade, čini se, najveći dio svoje dobiti. No, zanimljivo je i to da banke u drugim zemljama imaju u prosjeku samo četiri ili pet naknada i provizija, kod nas je taj broj trostruko veći.

Iz Hrvatske udruge banka nisu odgovorili na to koliki je točan broj naknada i provizija koje banke imaju, ali su naveli da se u Hrvatskoj i drugim zemljama javlja trend rasta nekamatnih prihoda. "Jedan od razloga je taj da je suvremeno bankarstvo više od klasičnog odnosa štednja-kredit, a drugi je da su kamatne marže, odnosno razlika aktivnih i pasivnih stopa na minimumu, tako da se kamatni prihod smanjuje već godinama", stoji u odgovoru.

Ističu da u Europi postoji inicijativa da se praksa o naknadama i provizijama ujednači te su zato donesene i direktive o platnim uslugama i o zajmovima potrošačima. Te su direktive u Hrvatskoj unesene u Zakon o platnom prometu i Zakon o potrošačkom kreditiranju, a oba će se zakona u potpunosti primijeniti 1. siječnja 2011. ističući da je Hrvatskoj puno teže jer će među prvima primijeniti direktive. No, banke zarađuju i na nekreditnim prihodima koji su od 1,85 milijardi kuna u 2006. porasli na 3,36 milijardi u 2009., ili čak 40 posto.