'Bankrot Grčke platili bi građani'

Nakon što je Grčka ponovno probila rok koji joj je dala Europska unija, sve se otvorenije spominje mogućnost da ta balkanska država u ožujku ipak proglasi bankrot. I dok se grčki političari neuspješno pokušavaju dogovoriti o mjerama štednje koje zahtijeva EU, njemačka kancelarka Angela Merkel odlučna je ne dopustiti scenarij da Grčka izađe iz eurozone i vrati nekadašnju valutu drahmu jer bi to imalo toliko "znatan utjecaj na Europu da bi ga bilo teško i izračunati". "Na temelju svega što je meni poznato Grčka neće napustiti euro", rekla je njemačka kancelarka te napomenula da to pitanje ne zahtijeva politički odgovor jer jednostavno nije održivo.

Grčkoj su, poručila je, jedini izlaz iz krize reforme i štednja, a unatoč kompliciranoj situaciji tamošnji političari "nisu dovoljno transparentni". "Ne želim imati nikakve veze s naporima da se Grčka izbaci iz eurozone jer bi to imalo neprocjenjive učinke", rekla je Merkel. Na pitanje što bi se dogodilo u životu prosječnoga Grka da država bankrotira, analitičar Damir Novotny kratko odvraća: "Ništa (pre)dramatično jer države ne umiru osim u velikim ratnim prevratima", poručuje. Podsjeća na slučaj Argentine koja se nakon bankrota ponovno zadužila kod međunarodnih kreditora, što su građani platili devalvacijom pesoa. "Bankrot bi platili građani kroz više troškove, poreze i manje plaće, odnosno sav dugoročan teret krize bio bi prebačen na njih. To je situacija u kojoj je Japan već 20 godina, a isto se sada događa u Mađarskoj iako nije proglasila bankrot", zaključuje Novotny. Analitičari UBS banke izračunali su da bi troškovi izlaska neke zemlje iz sustava zajedničke valute bili drastično veći od troška koji bi trebalo platiti za spašavanje njezine ekonomije. Primjerice, u slučaju Grčke izlazak iz eurozone donio bi bankrote diljem korporativnog sektora, kolaps bankovnog sustava i prekid međunarodne trgovine, a pogrešnima bi se pokazali i pozivi da bi nacionalna valuta spasila posrnulu ekonomiju.

UBS tvrdi suprotno, deprecijacija nacionalne valute ne bi pomogla, a trošak takva ekonomskog eksperimenta iznosio bi po glavi stanovnika od 9500 do 11.500 u prvoj godini te od 3000 do 4000 eura godišnje u idućem razdoblju, ukupno do 50 posto BDP-a. "U usporedbi s napuštanjem eura, trošak spašavanja Grčke, Irske i Portugala s ruba bankrota jednokratno bi iznosio 1000 eura po stanovniku", izračunali su analitičari UBS-a.