Bjeliš: Vjerujem da nećemo uzimati novac od studenata

Vjerujem u ozbiljnost Vlade. Vrlo su male šanse da studenti sami plaćaju školarine za prvu godinu studija, izjavio je u srijedu rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš nakon što su ga novinari zatrpali pitanjima o »osiguraču« koji najveće sveučilište priprema ne bi li financijski opstalo. Iako je najavljeno da će Vlada financirati studij svima koji upišu prvu godinu, fakulteti pripremaju ugovore prema kojima će studenti preuzimati troškove studiranja ako ih ne podmiri Vlada. Vlada bi trebala 60 dana nakon primanja izvješća o ovogodišnjem upisu uplatiti sveučilištima iznos za školarine. Ako se to ne ispuni, Sveučilište u Zagrebu novac će zatražiti od studenata.

Bjeliš vjeruje da do toga neće doći, no objašnjava kako se Sveučilište »moralo osigurati zbog lošeg iskustva s ugovorima iz prošlih godina«. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, tvrdi rektor, Sveučilištu duguje 93 milijuna kuna. Dio neplaćenih obveza seže u 2001. za božićnice i ovrhe, dio ih je nepodmireno za nastavnike koji rade u težim uvjetima rada, a dva ugovora odnose se na zadnju akademsku godinu u kojoj nisu podmireni troškovi za vanjske suradnike te školarine za prvu i drugu godinu diplomskih studija. Sporna klauzula koja obvezuje studente da sami pokriju školarine nije, međutim, novost. Sličnu su stavku lani potpisali studenti diplomskih studija. Iako je rok za plaćanje tih troškova, prema Bjeliševoj tvrdnji, prošao, studente Sveučilište još nije obvezalo da sami plate školarine.

»Nadamo se da to nećemo ni morati učiniti. Čekat ćemo da Ministarstvo uplati preostalih 25 milijuna kuna za školarine na diplomskim studijima«, poručio je Bjeliš. Prema procjenama, svaki student državu stoji oko 3000 eura godišnje, a prosječna školarina na temelju koje se računao iznos koji očekuju sveučilišta za prvu godinu studija je oko 3500 kuna. Studenti viših godina ubuduće bi trebali plaćati školarinu ovisno o uspjehu studiranja i prikupljenim ECTS-bodovima, rečeno je u srijedu u Rektoratu, gdje su zabrinuti i zbog dugova prema vanjskim suradnicima. »U posebno teškoj situaciji su akademije, čiji rad ovisi o vanjskim suradnicima. Bez njih možemo zatvoriti te studije«, izjavio je rektor Bjeliš.

»Ne smije se ići restriktivno prema obrazovanju i istraživanju«
Na upit zašto Sveučilište ne organizira prosvjed zbog nesigurne isplate i dugovanja umjesto da eventualna daljnja dugovanja podmiruje novcem studenata, Bjeliš je rekao kako ne želi ekscesivni ni demonstrativni proces. »Ovime upozoravamo javnost da se ne smije ići na restriktivne mjere prema obrazovanju i istraživanju. Restrikcije dovode u opasnost prisutnost naše nacije u svijetu znanosti i obrazovanja«, ustvrdio je rektor.