Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Velj 2026

>Znanje sa Sveučilišta u Zagrebu na razini svjetske edukacijske elite

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Valentina Starčević  

>Znanje sa Sveučilišta u Zagrebu na razini svjetske edukacijske elite

Članstvo u akreditacijskom timu velika je čast i odgovornost jer se temeljito procjenjuje kvaliteta vodećih svjetskih poslovnih fakulteta

Kao jedini član tima za akreditacije svjetskih fakulteta iz Hrvatske, prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (EFZG), smatra da EFZG svakako opravdava svoje mjesto među najboljim svjetskim poslovnim fakultetima. U svjetski vrh EFZG smješta, naime, 'trostruka kruna', odnosno tri svjetske oznake izvrsnosti poslovnih fakulteta AACSB (Association to Advance Collegiate Schools of Business), EQUIS (EFMD Quality Improvement System) i AMBA (Association of MBAs). Sever Mališ također vjeruje da se njezinim mjestom u akreditacijskom timu otvaraju dodatna vrata EFZG-u te hrvatskim profesorima i stručnjacima na međunarodnoj visokoobrazovnoj pozornici.

Što vaše članstvo u akreditacijskom timu omogućuje EFZG-u i Hrvatskoj?
– Članstvo u akreditacijskom timu koji procjenjuje vodeće svjetske poslovne fakultete za mene je velika profesionalna čast, ali i vrlo konkretna odgovornost. Riječ je o procesima u kojima se iznimno temeljito procjenjuje kvaliteta institucija čija je zadaća oblikovati buduće lidere svjetske ekonomije. To je priznanje pojedincu, ali i sustavu iz kojega se dolazi. Na osobnoj razini taj me angažman stalno izlaže najvišim međunarodnim standardima u visokom obrazovanju. Imate priliku iznutra vidjeti kako funkcioniraju institucije koje su desetljećima, pa i stoljećima, gradile svoju reputaciju, kako reagiraju na digitalizaciju, umjetnu inteligenciju, promjene na tržištu rada i očekivanja studenata. Takva iskustvo ne ostavljaju vas ravnodušnima, tjeraju vas na preispitivanje vlastitih praksi i podizanje kriterija. Kao dekanici posebno mi je važno da imam neposredan uvid u to što danas u praksi znači biti relevantan poslovni fakultet. Nije riječ samo o formalnim kriterijima akreditacija, nego o razumijevanju kompetencija koje poslodavci doista traže, o načinima na koji se znanje prenosi te o pripremi studenata za rad u međunarodnim, multikulturnim okružjima. Za Republiku Hrvatsku taj iskorak ima i simboličnu i konkretnu dimenziju. Simbolično pokazuje kako znanje i stručnost iz naše domovine mogu biti prepoznati i cijenjeni na najvišoj međunarodnoj razini, a konkretno otvara prostor za jaču međunarodnu vidljivost naših institucija, za suradnje koje prije možda nisu bile dostupne te za jačanje povjerenja u hrvatsko visoko obrazovanje.

Je li to ujedno poruka zagrebačkom sveučilištu?
– Jest. I to vrlo jasna poruka. Međunarodna prepoznatljivost ne dolazi sama od sebe i ne može se postići administrativnim putom. Ona je rezultat dugotrajnoga, sustavnog rada, jasne strategije i spremnosti na promjene. Zagrebačko sveučilište ima dugu i respektabilnu tradiciju, ali u današnjemu svjetskom akademskom okružju tradicija više nije dovoljna sama po sebi. Potrebno je stalno se uspoređivati s najboljima, učiti od njih i biti spreman uvoditi nove modele rada. Članstvo u međunarodnim akreditacijskim timovima pokazuje kako se znanje i iskustvo sa Sveučilišta u Zagrebu mogu ravnopravno mjeriti sa svjetskom edukacijskom elitom. Ujedno je to poticaj drugim sastavnicama da snažnije razmišljaju o internacionalizaciji i da se ne boje visokih standarda, jer upravo oni dugoročno donose kredibilnost.

Što je bilo ključno za vaš ulazak u akreditacijski tim? Kako ste time pomogli i drugim hrvatskim stručnjacima?
– Ulazak u akreditacijski tim nije rezultat jednog projekta ili jedne godine rada. Riječ je o dugogodišnjem procesu u kojem se gradi profesionalna kredibilnost vođenjem institucije, međunarodnom suradnjom, razumijevanjem standarda kvalitete i, što je osobito važno, dosljednošću u njihovoj primjeni. Akreditacijske organizacije iznimno su rigorozne u odabiru ljudi koji obavljaju procjene. Traže se osobe s iskustvom upravljanja i strateškog planiranja, ali i s dubokim razumijevanjem akademskog i poslovnog svijeta. Jednako su važni integritet i neovisnost u odlučivanju. Vjerujem da taj iskorak ima i širi učinak. Kad se jednom pokaže da stručnjaci iz Hrvatske mogu uspješno obavljati tako zahtjevne međunarodne uloge, percepcija se mijenja. Tako se otvara prostor i drugim hrvatskim profesorima, istraživačima i stručnjacima da budu uključeni u slične procese.

Koje se prilike tako otvaraju EFZG-u?
– Takav položaj omogućuje izravan pristup trendovima koji će tek za nekoliko godina postati standard. Vidite na licu mjesta kako se mijenjaju kurikuli, kako se redefinira uloga profesora i koje se vještine smatraju ključnima za buduće menadžere, ekonomiste i poduzetnike. Za Ekonomski fakultet u Zagrebu to znači mogućnost da promjene ne uvodimo retroaktivno, nego proaktivno, na temelju stvarnih uvida, a ne pretpostavki. Otvara se i prostor za strateška partnerstva s vodećim školama, zajedničke programe, razmjenu profesora i studenata te snažnije povezivanje s međunarodnim poslovnim zajednicama. Ta je uloga posve usklađena s našim strateškim ciljem: da naš fakultet bude prepoznat ne samo kao regionalni lider nego i u svijetu.

Kako odlučujete kojem ćete fakultetu dati akreditaciju?
– Akreditacija nikada nije samo tehnički proces. Riječ je o dubinskoj evaluaciji identiteta institucije. Procjenjuju se strategija, kvaliteta nastave i istraživanja, upravljanje resursima, ali i odnos prema studentima, zaposlenicima i društvu u cjelini. Vrhunske institucije imaju jasno definiranu misiju i znaju kako je provesti u praksi. Stalno ulažu u razvoj ljudi, potiču inovacije i spremne su priznati vlastite slabosti kako bi ih unaprijedile. Upravo ta sposobnost samorefleksije često je ključna razlika.


Komentari članka

Vezani članci

Plaće učitelja najviše u Danskoj, Hrvatska među najgorima u Europi

14.10.2026.

Prosvjedi u Francuskoj ponovno su, među ostalim, skrenuli pozornost na plaće učitelja. Njihova primanja uvelike se razlikuju diljem Europe, a istraživanje OECD-a “Obrazovanje na prvi pogled 2026.” otkriva i gdje su najviše, odnosno najmanje plaćeni.

Studenti u Požegi rade vlastito vino i sve su konkurentniji na hrvatskom tržištu

02.10.2026.

Studenti Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi sudjeluju u cijelom procesu proizvodnje vina, od vinograda do marketinga i prodaje. Vinum Academicum tako znanje iz učionice povezuje s tržištem, gastronomijom i lokalnim gospodarstvom.

Potražnja za instrukcijama raste i do 20 posto: Koliko stoji jedan sat

29.09.2026.

Matematika je i dalje najtraženija, cijene kreću od 15 eura, a AI već mijenja tržište instrukcija, posebno među studentima

Hrvatska dobila 929 novih majstora, prednjače elektroinstalateri i frizeri

13.07.2026.

U Hrvatskoj je u proteklih godinu dana majstorski ispit položilo 929 majstora, od čega od početka ove godine njih 424, objavila je u četvrtak Hrvatska obrtnička komora (HOK).

Model prekvalifikacije: Ovo su najtraženiji programi za koje Hrvati koriste vaučere za obrazovanje

23.06.2026.

U četiri godine provedbe sustava vaučera za obrazovanje odraslih dodijeljeno je gotovo 66.000 vaučera, a više od 51.000 polaznika uspješno je završilo obrazovne programe, pokazuje odgovor hrvatske Vlade na zastupničko pitanje Damira Barbira (Centar)

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk