Blagdanska potražnja podigla cijene prasetine na realnu razinu?

Prije mjesec dana cijena se kretala oko 13-14, a sad su nam nudili i 18 kuna za prasce, no nisu ih došli preuzeti. Na koncu smo prodali drugome kupcu za 16 kuna po kilogramu, kaže jedan svinjogojac.

Dok smo prošlog mjeseca prenosili TISUP-ove izvještaje o niskim cijenama svinjskog mesa uslijed poremećaja na njemačkom tržištu čiji se viškovi, koji zbog afričke svinjske kuge nisu mogli biti plasirani u istočnoj Aziji, prelijevaju na nezaštićena tržišta kao što je naše, čini se da je ipak predblagdanska potražnja i naše tradicionalne navade - pečenke na mnogim trpezama, podigla cijenu pa su neki proizvođači uspjeli bolje prodati svoje proizvode.

"Svake godine ista priča. Ujesen su cijene takve da ti je šteta prasce uopće i prodati“, komentirao nam je svinjogojac iz Osječko-baranjske županije koji na tržište plasira prasce do 25 kg, a bravce tovi za vlastite potrebe, odnosno što unaprijed dogovori za rodbinu.

Nerealne cijene
"Ovaj se tjedan, istina, pred Božić cijena malo podigla na neku realniju razinu. Ovo do sada je bilo smiješno“, kaže ovaj proizvođač koji je do sada imao sigurnog kupca, no sa zadnjom je isporukom iamo problem. Naime, zbog niske cijene u studenome morali su produžili tov, no, kaže, sada je sve riješeno jer su zadnje dvije-tri ture otišle za Dalmaciju.

"Prije mjesec dana cijena se kretala oko 13-14, a sad su nam nudili i 18 kuna, no nisu ih došli preuzeti. Na koncu smo prodali drugome kupcu za 16 kuna po kilogramu. Da nam netko potpiše da ćemo cijele godine imati otkupnu cijenu od 16 kuna, drage volje bi pristali“, kaže ovaj svinjogojac koji godišnje proizvede oko 700-tinjak prasadi. Dodaje kako nisu dobre oscilacije, s jedne strane od značajnog rušenja cijene, ali s druge strane i 22 kune po kilogramu, koje po njemu nije realno.

I dalje nepoštena praksa
I na ovom se primjeru pokazuje da je najveći problem cijene ne samo prasetine ili svinjetine, nego, reći će bolje upućeni, i ostalih poljoprivrednih proizvoda, neuređeno tržište. Tog je mišljenja i Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja koji opetovano ističe kako smo ulaskom u Europsku uniju prihvatili Zajedničku poljoprivrednu politiku i Uredbu o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, ali ne primjenjujemo sve odrednice.

"Hrvatska je provela samo dio, a najveći dio Uredbe koja naravno nije obvezatna da se primijeni, ali koja doista uređuje tržište, kod nas nikad nije primijenjena“, upozorava dodajući kako je sadašnja cijena svinjetine tome dokaz.

I Hrvatska gospodarska komora je ne tako davno, izvještavali smo, pozvala svoje članove da "zbog bezobzirnog ponašanja trgovačkih lanaca prate i javljaju koji lanci na svoje police stavljaju i koje točno robe iz uvoza po nižoj cijeni nego što je realno da se ona proizvodi, robu koja je lošije kvalitete od domaćih proizvoda i koja se uvozi po sumnjivim cijenama".

Iz HPK su tada najavili kako će od nadležnih institucija zahtijevati da se u Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama unese odredba da se ne dozvoljava prodaja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji dolaze iz robnih zaliha drugih zemalja, s istekom roka uporabe, sumnjive kvalitete, te upitne zdravstvene ispravnosti, dok domaći proizvođači imaju ogromna problem zaliha, niskih otkupnih cijena i plasmana svojih proizvodnji“.

Ili je škart ili je damping
"Volio bih da mi netko može objasniti po kojim to tržišnim ili bilo kojim principima netko može dovesti svinjetinu iz Njemačke, u kojoj je sada po burzovnoj cijeni svinjska topla polovica za 1,2 eura po kilogramu, u Hrvatsku s 1200 kilometara transporta i hrvatskim PDV-om većim nego u to zemlji, i staviti ju u prodaju po 2 eura za kg. A u istom tom trgovačkom lancu u Njemačkoj ili Danskoj ona košta 4 eura, na sniženju od 40 posto! Kako je to moguće?“ pita Kuterovac i dvoji kupuju li trgovački lanci u Hrvatskoj 'škart' robu pa ju tako mogu prodavati po dva eura, ili rade 'damping' i tako uništavaju domaće proizvođače.

To, naglašava, država mora sankcionirati. Mora tržište dovesti u red. "Nemojte nas, molim vas, spašavati otvaranjem trgovina, nego nas spasite kroz uređeno tržište. Da imamo jednake uvjete kao što ima proizvođač ili prehrambena industrija u Njemačkoj, kad već imamo iste zakone. Ništa drugo mi od države ne tražimo“, kaže ističući kako su hrvatski proizvođači sposobni nositi se s bilo kakvom konkurencijom, ali pod istim uvjetima.

"Tko je tu lud?"
Kad u ovakvim tržišnim 'igrama' hrvatski proizvođač ponudi svoju svinjetinu trgovačkom lancu, dobije odgovor da nema problema za otkup, ali po cijeni od 2 eura. No, naša je proizvodnja dostatna tek za 50 posto domaćih potreba za svinjetinom, i umjesto da je u Hrvatskoj iz tih razloga cijena svinjetine veća nego u Njemačkoj, koja proizvodi 150 % potreba tamošnjeg tržišta, našim se proizvođačima nudi duplo niža cijenu od njemačke.

"Tko je tu lud? Tko to može platit' i tko to može proizvest? I onda nam kažu niste konkurentni! Pa što njemački poljoprivrednik ne proizvede po 2 eura u trgovačkom lancu svinjetine?“ pita Kuterovac i upozorava da to nije mala razlika u cijeni, već "100 posto razlike“.

"Nemojte nas ubijati s tim cijenama koje nemaju veze s tržištem. Ili ste stavili u trgovine smeće ili nas ubijete s dampingom. I jedno i drugo je nedopušteno! To trgovački lanci jedino u Hrvatskoj mogu raditi. Još takvim marketingom privlače kupce, a to što usput 'pogine' neki naš proizvođač, kog' to briga“, ogorčeno kaže zaključujući kako naši proizvođači nemaju problem s prodajom, nego imaju problem s cijenom. Na pitanje kolika bi po njemu realna cijena u našim uvjetima proizvodnje bila, odgovara kako to proizvođačima čak i nije bitno.

"Nemojte nam tako pomagati"
Hrvatski proizvođač gleda koju cijenu njemački dobije za svoju svinju prosječne kvalitete, a ona je danas 7,5 kuna.

"I sad dovezite iz Njemačke u Hrvatsku, to vam je 8 kn. Znači, bez obzira na našu kalkulaciju proizvodnje, realna tržišna cijena u našoj zemlji, koja nema svinjetine, danas bi bila 8 kn. A mi, da nam pomognu, imamo ponude od naše mesne industrije za otkup viškova po 6,2 kn/kg. Nemojte nam tako pomagat', radije ću nekome pokloniti“, kaže Kuterovac i upozorava na uvoz svinjetine iz Njemačke, koja ima suvišak na tržištu i prodaje našoj mesnoj industriji svoju robu u bescjenje, po 50-60 eurocenti, sa sobom nosi rizik od zaraze jer tamo, poznato je, imaju problema sa zarazom od svinjske kuge.

Domaći proizvođači, upozorava ne mogu proizvesti po 6,20 kn. Ni Nijemac ne može. Ili država mora stati iza toga, ili netko mora razliku tih novaca dati našem proizvođaču da ostane u toj proizvodnji. "Ako ne želimo da on ostane u proizvodnji, onda imamo ovo što imamo, pa će ove godine odustati 20 posto proizvođača svinja“, zaključuje na kraju podcrtavajući kako je nužno uređenje tržišta i prisiljavanje trgovačkih lanaca na poštivanje 'pravila igre', jer evidentno je, Hrvatska je jedina zemlja u EU u kojoj oni to ne poštuju.