Brkljača: U inflaciji najgore prolaze štediše, a najbolje oni koji su kupili stan na kredit

U sjeni povišene inflacije koja trenutno oblikuje ekonomske prilike, ključno je razumjeti kako ova pojava zaista različito utječe na različite skupine građana. Kroz prizmu osnova financijske pismenosti, postavlja se pitanje: tko su dobitnici, a tko gubitnici u inflaciji? Na vrlo jednostavan, ali efektivan način to je objasnio neovisni ekonomski analitičar Ivica Brkljača.

- Najgore prolaze štediše. Prvenstveno štediše u bankama bez financijskog duga. Inflacija naprosto ‘jede‘ kupovnu moć ušteđenog, a kamate na štednju su nikakve (malo iznad jedan posto). Potrošačke cijene u Hrvatskoj u zadnje dvije godine porasle su preko 20 posto, što znači da su štediše realno izgubile oko petinu vrijednosti štednje koje su imale prije dvije godine - kaže Brkljača.

U drugu ruku, dobro prolaze dužnici. Realna vrijednost duga im pada, a još bolje prolaze oni koji su fiksirali kamatne stope pa ne osjete ni porast kamatnih stopa koji se događa, dodaje Brkljača. Plaće također rastu: prosječna neto plaća u Hrvatskoj porasla je nominalno za 14,1 posto na godišnjoj razini, realno za 5,8 posto prema zadnjim podacima, čime teret otplate duga postaje realno sve manji.

Naravno, isti mehanizam vrijedi i za državu. Iako hrvatski javni dug nominalno ne pada, omjer duga i BDP-a je ono što je bitno jer pokazuje lakoću, odnosno poteškoću urednog servisiranja dugova. Taj omjer trenutno jako pada kao posljedica snažnog rasta nominalnog BDP-a.

- Najbolje pak prolaze oni koji su, primjerice, kupili stan na kredit prije koju godinu! S jedne strane im je realna vrijednost duga/kredita pala, dok im je istodobno porasla vrijednost stana pa su na dobitku s obje strane. Primjerice, ranije im je rata kredita iznosila 40 posto plaće dok je danas taj udio pao na 30 ili 35 posto (jer ti je porasla plaća), a istodobno stan kojega su platili sto tisuća eura danas vrijedi 130 tisuća eura. Drugim riječima, equity im je značajno porastao te istodobno lakše otplaćuju kredit. Dakako, situacija se može brzo promijeniti (cijene stanova mogu početi padati i/ili ljudi moguostati bez posla, a kredit ostaje tu), ali za sada je stanje ovakvo - zaključuje Brkljača.