Buking slabiji nego lani

Turistički pogon Mediterana čeka neizvjesnih mjesec dana: početni buking za čitav niz nama konkurentnih zemalja gotovo je beznačajan, turoperatori očekuju povoljnije cijene od hotelijera, potencijalni putnici popuste od organizatora putovanja, dok vlade receptivnih zemalja smišljaju načine kako prebroditi potencijalni ponor.

Prve naznake bukinga na stranim emitivnim tržištima pokazuju da stanje nije ni približno dobro kao lanjskih sezona.

Kriza je, naravno, globalna: UNWTO, Svjetska turistička organizacija, predviđa da će se negativni trendovi protegnuti i u sljedećih šest do devet mjeseci, dakle u vrijeme kada se kod nas odvrti glavni turistički posao. Projekcije krovne turističke organizacije najavljuju globalni pad prometa od dva posto.

Uz gospodarsku krizu i neizvjesnu budućnost, tu je i nepovoljan tečaj valuta u odnosu na euro u nizu nama važnih zemalja.

Ruska rublja je devalvirala 23 posto u odnosu na euro u posljednja dva mjeseca što znatno poskupljuje putovanja, rekao nam je Mladen Falkoni, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Moskvi koji predviđa pad dolazaka s ruskog i ukrajinskog tržišta. Tamošnji turoperatori, ističe, još uvijek čekaju da hrvatski hotelijeri spuste cijene. Posljedica je da 50 posto ruskih i ukrajinskih organizatora putovanja još nije potpisalo ugovore ni sa vlasnicima ovdašnjih hotela niti je zakupila sjedala na avio letovima. U tom svjetlu treba promatrati i 40 posto manje putovanja ruskih turista tijekom zime. Toliki su manjak Rusa imala europska skijališta i azijske destinacije.

Utjecaj devalvacije valute, u ovom slučaju poljskog zlota, za www.banka.hr komentira i Bojan Baketa, varšavski direktor HTZ-a. Zlot je u odnosu na euro na najnižoj razini u posljednjih pet godina, putovanja su poskupjela i stvorila se atmosfera teške godine. Ne pomaže činjenica što su plaće lani u prosjeku porasle za deset posto, kaže Baketa. Usprkos tome, poslovanje sa Hrvatima zasad nije otkazao ni jedan tamošnji turoperator.

Slabljenje češke krune što je utjecalo na poskupljenje aranžmana spominje i njihov praški kolega Antun Plenković. Ističe, međutim, da atmosfera za i oko turizma nije negativna, no i da će se više znati za otprilike mjesec dana.

Klaudio Stojnić iz Milana prenosi procjene talijanskih medija po kojima će 700.000 Talijana u 2009. izgubiti posao. Nemamo temelja za stvaranje optimističke atmosfere iako su Talijani tradicionalno skloni Hrvatskoj. Bio bi zadovoljan da se ponovi 2008., rekao nam je Stojnić.

Za razliku od njih, najmanje se brine Goran Blažić, predstavnik hrvatskog turizma u Ljubljani. Smatra da političko trovanje odnosa neće utjecati na međudržavnu turističku razmjenu i da bi se mogla ponoviti lanjska rekordna sezona kada su nam Slovenci sa više od šest milijuna noćenja postali, iza Nijemaca, drugo najvažnije emitivno tržište.
U odnosu na siječanj i veljaču 2008., buking je slabije krenuo i u Njemačkoj, navodi nam Zlatko Deželjin, direktor ureda HTZ-a u Frankfurtu. Doduše ne samo za Hrvatsku već i za Španjolsku, Grčku i Italiju. Dodaje i kako se po lošijoj atmosferi na dosadašnjim turističkim sajmovima osjeća da Njemačka prolazi tešku godinu.