Čak 74% građana planira ljetovanje u Hrvatskoj, prosječna potrošnja raste na 1.404 eura

Interes građana za ljetovanje u Hrvatskoj ostaje stabilan: čak 74% ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje što je na razini prošlogodišnjih rezultata. Istovremeno, raste planirana potrošnja: građani će za ljetovanje u prosjeku izdvojiti 1.404 eura, što je 158 eura više nego lani. Podaci su to najnovijeg istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve u ožujku ove godine na 1009 korisnika bankarskih usluga od 18 do 55 godina.

Dulji odmori i veća dnevna potrošnja
Prosječno trajanje ljetnog odmora ove godine iznosi 10,5 dana što je gotovo dan više nego prošle godine. I dalje dominiraju kraća putovanja: 53% građana planira odmor do 7 dana, osobito mlađi i oni s nižim primanjima, dok otprilike trećina planira boravak od 8 do 14 dana.

U prosjeku, za ljetni se odmor planira ukupna potrošnja od 1.404 eura što je 158 eura više u odnosu na prethodnu godinu. Najveća planirana potrošnja je kod onih koji će biti u hotelskom smještaju - ukupno 1.911 eura.

Rast ukupne potrošnje prati i povećanje dnevnog budžeta: građani planiraju trošiti 117 eura po osobi dnevno, što je 12 eura više nego prošle godine. Čak 64% planira trošiti više od 50 eura dnevno, a 37% više od 100 eura što dodatno potvrđuje rastuću spremnost građana na veću potrošnju tijekom odmora. Najviše troše oni koji putuju s partnerom (152 € dnevno) ili prijateljima (143 €), dok je potrošnja značajno niža kod obiteljskih putovanja. Prosječna dnevna potrošnja posebno raste kod onih koji biraju hotelski i smještaj više kategorije.

Privatni smještaj dominira, ali raste interes za višu kvalitetu
Kao i prethodnih godina, privatni smještaj ostaje najčešći izbor (49%), dok 35% građana bira vlastite nekretnine ili boravak kod rodbine i prijatelja. Upravo ta opcija povezana je s duljim boravcima i nižom ukupnom potrošnjom. Istovremeno, 20% planira ljetovati u hotelu.

Vidljiv je jasan pomak prema kvaliteti. Čak 37% građana bira smještaj više kategorije što je značajan rast u odnosu na prethodne dvije godine (+6 postotnih poena u odnosu na prošlu godinu i +8 u odnosu na 2024.). Ipak, i dalje većina (63%) bira smještaj srednjeg standarda.

Financije i dalje ključna prepreka
Iako većina ispitanika planira putovati, financijski razlozi i dalje su glavna barijera. Među onima koji ne planiraju ljetovanje, 38% navodi financijske razloge (nesigurnost ili nemogućnost), dok 36% kaže da već živi na moru.

Dodatno, samo 46% građana potpuno je sigurno da će realizirati ljetovanje, dok je 15% potpuno sigurno da neće putovati, što ukazuje na i dalje prisutnu neizvjesnost.

Inflacija ostaje najveća briga vezana uz putovanja (42%), no bilježi pad u odnosu na prošlu godinu za čak 11 pp. Istovremeno, raste zabrinutost zbog geopolitičke situacije (25%, +13 pp) što ukazuje na širi kontekst donošenja odluka o putovanjima.

Što presuđuje pri odabiru destinacije
Kod odabira destinacije, građani najviše cijene mogućnost opuštanja i odmora (61%), dobar omjer cijene i kvalitete (60%) te cijenu smještaja (58%). Za odabir destinacije važna je i procjena mogućnosti aktivnog provođenja odmora (uključenost u sportske i avanturističke aktivnosti), osobito među mladima i onima koji biraju kvalitetniji smještaj, dok stariji više naglašavaju mir, manju gužvu i racionalnost troškova. Dobra gastronomska ponuda ključna je za 25% ispitanika, a dobar noćni život za 13% njih.

„Ovi rezultati pokazuju da građani, unatoč financijskim pritiscima, ne odustaju od putovanja, već sve više biraju kvalitetu i cjelovit doživljaj – od smještaja do sadržaja na destinaciji. Upravo zato kroz Uplift, naš program podrške malim i srednjim poduzetnicima u turizmu, te inicijativu Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje, radimo na dugoročnom povezivanju edukacije, identiteta i turizma, s ciljem da hrvatsku turističku ponudu definiramo, razvijamo i predstavimo svijetu“, istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.