Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Velj 2026

Časlav Matijević: Pustimo Francuze, naša vina imaju karakter

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Selma Mujić  

Časlav Matijević: Pustimo Francuze, naša vina imaju karakter

Kavalir starog kova. Sa šeširom, naočalama i ovlaš prebačenim šalom preko sakoa, s čašom vina u ruci, polako je prilazio izlagačima na ovogodišnjem Sarajevo Wine Festu, održanom 5. veljače. Pogledom koji analizira, a ne traži potvrdu, već na prvi susret odavao je dojam istinskog vinskog znalca. Način na koji je kušao vino, čitao etikete i razgovarao s vinarima, bez žurbe i suvišnih riječi, jasno je govorio da je u tom svijetu godinama.

Desetljećima, ispostavit će se.

Časlav Matijević stigao je iz Rijeke, i kaže da je barem 30-ak godina, intenzivni ljubitelj vina. Već nakon dva-tri 'počasna kruga' na sarajevskom festivalu navodi da ga je nekoliko njih 'oborilo s nogu'.

"Uvijek s oduševljenjem probam žilavku, blatinu i trnjak. Ja sam među prvima, u tadašnjoj Jugoslaviji, počeo s degustacijama, a danas je moja kćerka somelijerka, sa završenim svim mogućim stupnjevima, išla je mojim stopama i nikad nije požalila, i danas uživa vino", kaže Matijević, regionalno poznat kao izvanredan kuhar.

Pustimo Francuze, naša vina imaju dušu i emociju
Ovog proslavljenog masterchefa iz Rijeke, nismo uspjeli uvjeriti da po osobnoj ocjeni proglasi najbolje vino u regiji, ali ako pogleda internacionalnu kartu, za svoju dušu bira Amarone di Valpolicella, vrhunsko, snažno crno vino iz Italije.

"Odnos novca i cijene, to je to. Barolo ne bih nikada. Kod nas nema takvih nabrijano skupih koja mi ne bi omogućila kupnju. Ali biram jedan dobar merlot u našim predjelima, dobar cabernet, žilavku. Mi na Kvarneru imamo žlahtinu, ljetno vino, malvaziju ne mogu zaboraviti. Slovenci imaju svoj tokaj, Slavonija je puna, Srbija je puna, da ne spominjemo Makedoniju", nabraja Matijević, dodavši kako je bivša Jugoslavija centar vina.

"Pustimo mi Francuze, pustimo mi Talijane, Španjolce, sve sam to pio, sve sam to prošao. Ako neko vino ima dušu i emociju, to su naša vina, jer su takvi naši ljudi", dodaje.

Hercegovačke autohtone sorte, poručuje, apsolutno mogu parirati svjetskim vinskim brendovima. "Ni malo nemojte imati kompleks ispred toga. Nametnite se, jer zaslužujete. To su vina koja su moćna, snažna, puna tanina i karaktera", kaže naš sugovornik, ističući kako su vinari u Hercegovini jedinstveni u svemu i proizvode proizvod koji zaslužuje pažnju.

Vino je jače od svih mogućih opijata
Osvrnuvši se na svjetske trendove u ovom sektoru, poručuje kako nove generacije, valja uvesti u vinski svijet.

"Oni su još uvijek mladi, nemaju iskustva. Naglo su prešli iz Coca-Cola i biljnih likera na vino koje je ozbiljno piće. I normalno da traže malo blaža. Ja, koji sam veliki ljubitelj, ne mogu, još uvijek sam pod utjecajem snažnog vina. Volim da ono bude jače od mene", komentira.

Za doba godine koje nam dolazi - proljeće, kada temperature rastu, nježna vina su, preporučuje, pravi izbor poput graševine, tamjanike, žilavke, rebule, malvazije i žlahtine. Također, ističe da je žlahtina, odnosnomlada malvazija, vino za ljeto od kojeg se ni nakon "pola boce nećete opiti, a bit ćete vrlo dobro raspoloženi".

"Uživajte vino, daleko je jače od svih mogućih opijata koji se nude", poručuje na kraju uz osmijeh, a kako kaže, poruka je upućena prvenstveno mladima.


Komentari članka

Vezani članci

U selu gdje lozu griju 'dva sunca' smještena je vinarija Šijački: "Kod nas je uvijek veselo"

09.02.2026.

Sa svega 750 stanovnika, u srijemskom selu Banoštor, u susjednoj Srbiji, djeluje čak 12 registriranih vinarija, koje zajedno proizvedu između 700 i 800 tisuća litara vina godišnje, što je oko 1.000 litara po glavi stanovnika

Franko Ružić jedini je registrirani proizvođač mirnog vina i vrhunskog pjenušca od jarbole

27.01.2026.

Ružići imaju vinograd na terasama koje su podsjetnik na upornost i težak rad prijašnjih generacija, ali i zaštićeni spomenik kulture. Danas ovdje nema tko raditi zemlju jer starih nema ili ne mogu, a mlade ne zanima. Malobrojno lokalno stanovništvo proizv

Kako Vinsku omotnicu spasiti od neiskorištenosti?

27.01.2026.

U Hrvatskoj je sve manje vinograda, površine opadaju iz godine u godinu, a 2025. smo zaključili sa 16.399 hektara. Lani smo proizveli 457 tisuća hektolitara vina, a uvezli 336 tisuća.

Obitelj Josić u Zmajevcu otvorila novu vinariju vrijednu gotovo 2,5 milijuna eura

26.01.2026.

Ovo je kruna našega rada, želja svakog vinogradara i vinara. Ujedno, to je i veliki izazov koji zahtijeva pojačan trud. To više nije hobi kao što je bio prije 25 godina, kada smo sve započeli. Sada je to ozbiljno vinogradarstvo, koje zahtijeva i otvaranje

Sedam činjenica o hrvatskoj proizvodnji vina

26.01.2026.

Stručni doprinos manifestaciji WineOS daje i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu na čijem štandu posjetitelji mogu provjeriti svoje umijeće raspoznavanja okusa i mirisa.

Tag cloud

  1. 2819 članka imaju tag turizam
  2. 2670 članka imaju tag hrvatska
  3. 1786 članka imaju tag svijet
  4. 1473 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1987 članka imaju tag financije
  6. 1550 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1642 članka imaju tag izvoz
  8. 1316 članka imaju tag trgovina
  9. 1377 članka imaju tag ict
  10. 1231 članka imaju tag investicije
  11. 1312 članka imaju tag industrija
  12. 1072 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1068 članka imaju tag menadžment
  14. 1176 članka imaju tag EU
  15. 866 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 671 članka imaju tag opg
  17. 791 članka imaju tag maloprodaja
  18. 551 članka imaju tag poticaji
  19. 679 članka imaju tag tehnologija
  20. 708 članka imaju tag marketing
  21. 399 članka imaju tag potpore
  22. 458 članka imaju tag koronavirus
  23. 514 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 533 članka imaju tag porezi
  27. 488 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 495 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 526 članka imaju tag obrazovanje
  30. 434 članka imaju tag osijek
  31. 540 članka imaju tag krediti
  32. 440 članka imaju tag start up
  33. 507 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor