Četvrtina Hrvata strahuje od ostataka pesticida u hrani

Ostaci pesticida, kvaliteta i svježina hrane te moguće GMO porijeklo najviše zabrinjavaju Hrvate prilikom kušanja hrane. Otkriva to istraživanje Hrvatske agencije za hranu (HAH) iz Osijeka. Veliko nacionalno istraživanje HAH-a prvo je te vrste u Hrvatskoj, dok se u zemljama članicama EU takva anketiranja građana provode svakih pet godina, što je posljednji put odrađeno 2010. godine.

Ravnateljica HAH-a Zorica Jurković kaže da je istraživanje o strahovima Hrvata od rizika u hrani prvo koje je provedeno u nekoj zemlji nečlanici EU. Na izravan upit koliko su zabrinuti nekim od spomenutih rizika, 25% ispitanika odgovorilo je kako je "jako zabrinuto" ostacima pesticida u hrani. Kvaliteta i svježina, odnosno GMO, kako u hrani, tako i piću, zabrinjava 20% Hrvata. Gotovo isti postotak (19%) ispitanika muči dvojba ima li u namirnicama koje konzumiraju ostataka antibiotika ili nekih hormona. Istodobno neuravnotežena prehrana zabrinjava samo šest posto Hrvata, dok od pretilosti strahuje nešto više ispitanika, njih osam posto. Zorica Jurković ocjenjuje da su rezultati istraživanja od iznimne važnosti za cijeli sustav sigurnosti hrane. Razumijevanje percepcije potrošača o rizicima iz hrane, dodaje, vrlo je bitno i za HAH pa će ta agencija komunikaciju s potrošačima ubuduće usmjeriti posebno na područja gdje je jaz između stvarnog i perceptivnog rizika velik. "Edukacijom i jasnom komunikacijom nastojat ćemo umiriti ili osvijestiti naše potrošače, vezano za konkretan rizik", ističe Jurković. Istraživanje otkriva da većina (60%) Hrvata hranu i objedovanje povezuje s užitkom u krugu prijatelja i obitelji te biranjem svježe i ukusne hrane (52%). Polovica ih hranu i objedovanje povezuje i s utaživanjem gladi, a 40% s traženjem povoljnih cijena. Gotovo jedna petina populacije (19%) hranu povezuje sa zabrinutošću oko sigurnosti hrane. Samo 8% Hrvata kod hrane koju konzumira provjerava količine kalorija i hranjivih tvari. Informacijama koje govore o rizicima u hrani Hrvati najviše vjeruju (85%) ako ih čuju od članova obitelji ili prijatelja. Zdravstveni djelatnici na drugom su mjestu (78%), dok su znanstvenici treći sa 72%.

Visoku razinu povjerenja uživaju i organizacije potrošača, udruge za zaštitu okoliša (oba 67%), poljoprivredni proizvođači (58%) te Hrvatska agencija za hranu 56%). Čak 70% građana smatra da je domaća hrana sigurnija od uvozne, a tek 26% misli da je hrana danas sigurnija nego prije 10 godina. Ispitanici navode da od javnih vlasti očekuju više informacija o zdravoj prehrani i životnom stilu. S tim se u potpunosti ili uglavnom slaže 74% građana. Na upit kako su reagirali kada su mediji otkrili da neka hrana nije sigurna, 32% ispitanika priznalo je da se zabrinulo, ali nije ništa poduzelo. Njih 28% neko je vrijeme izbjegavalo spomenutu hranu, a trajno je prehrambene navike promijenilo samo 2%. Sljedeće istraživanje bit će provedeno 2015.