Cjepivo protiv svinjske kuge postoji, no postoje razlozi zašto ga nemamo

HRVATSKI premijer Andrej Plenković i neki drugi predstavnici vlasti u više su navrata posljednjih dana isticali da ne postoji lijek ni cjepivo protiv smrtonosne afričke svinjske kuge (ASK) koja odnedavno ozbiljno ugrožava hrvatske svinjogojce.

Na sjednici vlade održanoj u četvrtak Plenković je ponovio da ne postoji cjepivo za ASK, istaknuvši da bi ga država nabavila i administrirala da postoji.

Izjavio je da je do sada eutanazirano nešto malo više od 26.000 svinja ili oko 2.5 posto ukupnog svinjskog fonda u Hrvatskoj.

Slične poruke mogle su se čuti i od ministrice poljoprivrede Marije Vučković i zamjenice ravnatelja Hrvatskog veterinarskog instituta Lorene Jemeršić.

Problem za utočišta i vlasnike svinja kućnih ljubimaca
Širenje ASK-a i stroge mjere suzbijanja bolesti, koje, među ostalim, uključuju masovna eutanaziranja svinja, osobito teško pogađaju male uzgajivače, ali i ljude koji svinje drže kao kućne ljubimce ili koji o njima skrbe u utočištima.

Članovi udruge Prijatelji životinja stoga su od vlasti zatražili da od eutanazije izuzmu svinje iz utočišta i ljubimce koji ne ulaze u proces proizvodnje mesa i ne dolaze u dodir s drugim svinjama pa stoga ne predstavljaju jednaku opasnost u smislu širenja bolesti kao one u masovnom uzgoju.

Ljubo Barbić, redoviti profesor na Veterinarskom fakultetu, kaže da je to veliki problem.

"Potpuno razumijem kako je to teško za vlasnike i slažem se da je relativno mala vjerojatnost da će takve svinje doći u kontakt s divljim svinjama ili s onima iz uzgoja", rekao je za Index Barbić.

"No one će doći u doticaj s ljudima, a ti ljudi s drugim ljudima. U ovoj priči najveću opasnost predstavlja mehaničko širenje virusa preko čovjeka. Neki naš gost može nam preko obuće ili odjeće prenijeti virus u dom, sa zaraženih svinja na kućnog ljubimca, a potom neki treći čovjek od našeg kućnog ljubimca na svoje svinje. Nažalost, unatoč tome što je vjerojatnost takvog širenja mala, još uvijek je rizik veliki jer je smrtnost visoka. Svi zajedno možemo se nadati da ćemo zahvaljujući podizanju standarda uzgoja svinja smanjiti područje pod mjerama. To je moguće. Postoji cijeli niz država u Europi koje su podizanjem razine uzgoja svinja afričku svinjsku kugu svele na pojavljivanje kod divljih svinja", dodao je.

Cjepivo su počele koristiti neke druge zemlje
Da cjepivo nije ostalo rezervirano isključivo za vijetnamske uzgajivače, potvrđuje obavijest vijetnamskih vlasti od 3. kolovoza da je ono izvezeno u Indoneziju i Filipine.

Prema informacijama koje je objavio Rappler, filipinski vlasnik licence i distributer cjepiva razvijenog u Vijetnamu KPP Powers Commodities Incorporated (KPP) ustvrdio je da je cjepivo AVAC "dokazano sigurno te da nema lučenja virusa nakon ubrizgavanja deset puta veće doze od normalne u ispitivanju sigurnosti koje je provedeno u objektima filipinskog ureda za životinjsku industriju (BAI)".

"Na kraju ispitivanja svinje su ostale zdrave i čak su držane u BAI-ju više od 90 dana bez ikakvih problema, što je više od zahtjeva koji podrazumijeva testiranje koji iznosi 21 dan", rekla je tvrtka sa sjedištem u Quezon Cityju.

Barbić: Cjepivo nije dovoljno sigurno
No neki kritičari smatraju da su filipinske vlasti preuranile s odobrenjima.

Među njima je Barbić koji kaže da se na cjepivu radi već desetljećima.

"Najbliže njegovom otkriću došli su američki znanstvenici i u ovom trenutku se provodi završno kliničko ispitivanje na stotinama tisuća svinja", rekao je Barbić.

"U njemu se prati kakav je dugoročni učinak cjepiva na zdravlje životinja, kolika je njegova zaštita i izlučuje li se i u kojoj mjeri virus iz cijepljenih životinja. Dakle, unatoč tome što vijest da se cjepivo testira na velikom broju životinja može zvučati optimistično, to ne znači da je pitanje dana ili mjeseca hoće li se naći na tržištu. Trenutno imamo samo fazu koja bi mogla voditi do rješenja, no to cjepivo nije nešto što bismo mogli uvesti i kao država trebali eksperimentalno primijeniti. Preveliki je rizik i previše je nepoznanica. Čak da nam hipotetski ponude cjepivo da njime pokušamo spriječiti širenje bolesti, to bi bilo previše rizično. Osim toga treba imati na umu da smo dio EU i da trebamo poštovati zajednička pravila. Dakle, u ovoj fazi nazire se nešto optimizma, no to nije nešto za što bismo se mogli uhvatiti", upozorio je naš stručnjak.

Problem izlučivanja i mutacije virusa
Barbić ističe da je jedan od problema u razvoju cjepiva činjenica da je virus ASK slabo imunogen, što znači da slabo potiče imunosni odgovor.

"Zbog toga se razvija cjepivo koje se temelji na oslabljenom, a ne na mrtvom virusu. Naime, živi oslabljeni virus se umnaža i širi u organizmu tako da pobuđuje dovoljan imunitet a da pritom ne uzrokuje bolest. To se ne bi moglo postići mrtvim virusom. Međutim, takav živi, oslabljeni virus može se izlučivati i prenositi na druge jedinke. Tu dolazimo do problema potencijalnog povrata patogenosti. Naime, ako takav virus koji se izlučuje iz životinje zarazi drugu životinju pa ga i ona izlučuje, a zatim i treća, četvrta itd., može se dogoditi da će virus toliko mutirati da će ponovo postati patogen i uzrokovati bolest. Na taj način primjena nedovoljno istraženog cijepnog soja virusa ponovno može dovesti do cirkulacije patogenog virusa među životinjama. To je uvijek rizik sa živim cjepivima i potrebno ga je pouzdano isključiti. Stoga nikako ne bih podržao da se u ovoj fazi testiranje cjepiva provodi u Hrvatskoj", tumači Barbić.