Da su Programom ruralnog razvoja bolje raspoređena sredstva, ne bi toliko mladih iselilo

“Da je Program ruralnog razvoja bolje rasporedio sredstva i vrijeme objave natječaja, 25 posto mladih ne bi iselilo iz Hrvatske. Imali bismo i bolje stvarne rezultate na terenu, obrada natječaja ne bi trajala godinama i ne bi se izgubilo povjerenje u sustav”, komentar je Ljubice Šolić konzultantice i dugogodišnje voditeljica LAG Petrova Gora na rezultate Programa ruralnog razvoja RH u sedmogodišnjem razdoblju.

Šolić navodi da ciljevi Programa te njihova povezanost s jedne strane s razvojnim problemima, a s druge strane s tipovima operacija, nije polučila dovoljno dobre rezultate u odnosu na uloženi novac i utrošene ljudske resurse, bilo one u sustavu ili pak izvan njega.

"Kada govorimo o razvojnim problemima poljoprivrednog sektora zanemarujemo činjenicu da je, ipak, više od 85 posto poljoprivrednih subjekata od ukupnog broja u rangu malih i srednjih poljoprivrednika”, rekla je ova konzultantica dodavši da je Program do sada bio usmjeren na onih 15 posto većih.

I privatni sektor uključiti u mjere prenošenja znanja i informiranja
“Za uloženi novac Mjera 1 nije polučila ni približno zadovoljavajuće rezultate. Koliki postotak poljoprivrednika koji su koristili ovu mjeru može danas samostalno podnijeti zahtjev za potporu iz I. stupa ZPP-a, putem Agronet-a?”, pita Šolić i naglašava da je taj broj jako mali - iako su prošli edukacije, pa zaposlenici Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i dalje podnose zahtjeve za potporu - i dalje opterećujemo sustav, što košta. “Voljela bih polaznicima tih edukacija poslati anketni upitnik, koliko toga su naučili o višestrukoj sukladnosti ili izravnim potporama ili IAKS mjerama. Rezultati bi bili poražavajući”, vjeruje naša sugovornica i donosi i konstruktivan prijedlog.

Da Mjeru 1 provode odobreni subjekti, javni i privatni, po različitim odobrenim programima koji mogu uključivati IAKS mjere i izravne potpore, dobrobit životinja, poslovanje poljoprivrednog gospodarstva i porezni sustav za poljoprivredna gospodarstva te ekološki održivu poljoprivredu uz smanjenje emisije CO2. Uz intenzitet potpore do 70 posto prihvatljivih troškova, ali ne više od 30.000 kn po poljoprivrednom gospodarstvu za programsko razdoblje.

Nadalje, komentira da je Mjera 3 došla na teren koji nije bio spreman, a da su sredstva namijenjena razminiranju iz Mjere 5 bila dobro iskorištena. “Sada, gledajući Glinu i Petrinju, Mjera 5 nije povoljna. Je li to namjerno ili slučajno, zbilja ne znam”, odgovara pitanjem naša sugovornica - i sama vlasnica OPG-a u općini Krnjak u Karlovačkoj županiji.

Mjera 4 - Puno novca za malo subjekata
“Mjera 4 je jako puno koštala, a malom je broju korisnika donijela korist”, nastavlja analizu i dodaje kako tip operacije 4.2. (ulaganje u preradu, op.a.) ima uvjete koje mogu koristiti samo veliki. "I ptice na grani znaju - na svakom skupu, stručnom i političkom se govori kako treba stvoriti uvjete za finalizaciju poljoprivredne proizvodnje, izlasku na tržište malih i srednjih poljoprivrednika. Ja se pitam s kojim tipom operacije se to istinski mislilo postići u ovom programskom razdoblju. Takvog tipa operacije suštinski, uzevši u obzir kriterije odabira i intenzitet potpore, nije bilo”, tvrdi.

U tipu operacija 4.3. imali smo natječaje koje su mogli koristiti uglavnom veliki, kaže ističući kako je u 4.4. predviđena alokacija smanjena za 75 posto i dozvoljeno samo čišćenje bagrema kao invazivne vrste iako je općepoznato da zapuštanje poljoprivrednih površina ima negativan utjecaj na okoliš, mikroklimatske uvjete i devastaciju biološke raznolikosti. "I sve to u zemlji u kojoj imamo više od 30 posto zapuštenih poljoprivrednih površina", precizno će Šolić i zaključuje kako je nepravedno smanjena alokacija za tip operacije 4.4.1 za gotovo 75 posto jer su potrebe na terenu za tim daleko veće.

Za oko 4.000 korisnika u novom razdoblju, prema njenom mišljenju, maksimalna potpora po korisniku od 500.000 do 600.000 kn je sasvim dovoljna. "Natječaj je usmjeren na pojedine - i s cijenom i s invazivnom vrstom. Baš me zanima koliko će se potpore dodijeliti u Sisačko-moslavačkoj županiji? I hoće li potpora tamo ići poljoprivrednicima ili ustanovama!?", pita ova stručnjakinja i nastavlja pregled s najpopularnijom mjerom.

Mjera 6 - povećati alokaciju i definirati ciljeve
“M6 nije imala dostatna sredstva u odnosu na interes, odnosno broj prijavljenih projekata. Nije imala jasne ciljeve koji bi doprinijeli ostvarenju rezultata. Ako je broj prijavljenih projekata za 300 posto veći od odobrenih, nešto je otišlo u krivom smjeru”, zaključuje i dodaje da se sustav "iscrpio" s obradom, kao primjerice tip operacije 6.3.1 koja nije postigla niti jedan značajan rezultat. "I onda, da se utješimo, kažemo kako je to socijalna mjera. Da, to je socijalna mjera, zato što će bez jasnih ciljeva takva gospodarstva zauvijek ostati na granici socioekonomskog razvoja”, upozorava.

Ističe kako su se natječaji za Mjeru 6 mijenjali više puta kao i kriteriji prihvatljivosti i bodovi, ali ne da bi se ostvarili rezultati, nego ili zbog političkog pritiska ili radi smanjenja broja prijava s pragom prolaznosti. “Na drugom Natječaju za 6.2. tumačenje jednog kriterija odabira se mijenjalo pet puta nakon njegova zatvaranja!”, dodaje Šolić, ali i predlaže rješenja i ciljeve.

U tipu operacije 6.3.1. (Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava) treba ciljati na povećanje ekonomske vrijednosti i stvaranje dodane vrijednosti proizvodima kroz marketing i tržište, a u bodovnu listu valja uvrstiti i bodove za mlade poljoprivrednike kako bi ih mogli motivirati na preuzimanje malih gospodarstava. Dodatno, a s obzirom na rast cijena na tržištu i poremećaje tržišta koji će se po svoj prilici nastaviti barem naredne dvije godine, potpora bi za isti učinak morala iznositi minimalno 20.000 EUR, a predlaže i veću alokaciju.