Dalibor Kratohvil (HOK): Umjetna inteligencija neće moći zamijeniti obrte

Lider je u novom tiskanom i digitalnom izdanju objavio ekskluzivnu listu sa sto najvećih obrta u Hrvatskoj. Tim povodom postavili smo nekoliko pitanja predsjedniku Hrvatske obrtničke komore Daliboru Kratohvilu:

Obrtništvo je danas (prema broju zaposlenih) na razini 2013. Najveći pad zaposlenosti dogodio se u 2020. (pandemija), ali trend je i ranije bio negativan, da bi broj zaposlenih počeo rasti od 2021. Je li to samo povratak onih koji su ugasili obrte 2020., ili je riječ o najavi boljih dana za obrtništvo?
- Nakon završetka gospodarske krize, koja je u Hrvatskoj potrajala izuzetno dugo, gospodarstvo općenito, pa tako i obrtništvo kao njegov dio, počelo se oporavljati. Osobito je to izraženo kod otvaranja novih obrta kao pojedinačne poduzetničke inicijative. Obrta je danas više nego ikada ranije. U rujnu je bilo registrirano preko 110 tisuća obrta, što je u odnosu na prošlu godinu rast o d gotovo 9 posto. Pozitivan trend u zapošljavanju razvija se nešto sporije što je i razumljivo jer se prvo obrt treba dokazati i održati na tržištu da bi obrtnik mogao dalje zapošljavati radnike.

U tom procesu najveći dio su posve novi obrti, otvoreni zbog uočene tržišne prilike. Ima i onih koji iskušavaju svoju drugu, novu šansu, ali znatno manje. 2020. godina, kao prva pandemijska godina, odrazila se negativno i prouzročila usporeni rast, ali zahvaljujući mjerama Vlade RH nije došlo do značajnijeg smanjivanja broja obrta. Posebice je to rezultat financijskih potpora za isplatu plaća radnika i jednakovrijednih mjera isplata naknada samim obrtnicima, za što se Hrvatska obrtnička komora uspješno izborila. Također, ljudi postaju sve svjesniji prednosti odabira obrtničkog zanimanja, kao i činjenice da majstori i strukovna zanimanja nikad nisu bila traženija i bolje plaćena.

Kako gledate na budućnost – između tradicijskih obrta koji su u izumiranju, i novih koji se pojavljuju.
- Pozitivni trendovi u kretanjima broja obrta i u povećanju ukupnog broja zaposlenih u obrtima daju osnovu za optimizam. Obrt i obrtnici oduvijek su bili prilagodljivi te su opstajali u svim teškim vremenima pa će opstati i nadalje. Uzimajući u obzir sve specifičnosti obrta, upravo je taj oblik poslovanja najprimjereniji za ulazak u gospodarsko poslovanje. U obrtništvu ostaju i opstaju vrijednosti koje obrtnici dalje razvijaju kao što su: tradicija, ustrajnost, vještina, ugled i poštenje, kvaliteta, znanje, prilagodljivost i inovativnost.

Stoga svoje mjesto u suvremenom društvu imaju i nadalje tradicijski obrti, iako ih je manje, ali pronalaze svoje tržišne niše i prilagođavaju se svojim asortimanom novim potrebama potrošača. S druge strane, razvija se cijeli niz novih djelatnosti u području informatizacije, automatizacije i digitalizacije kao i u području usluga što sve zahtijeva ubrzani razvoj tehnologije. U obrtu se mogu obavljati sve djelatnosti (osim onih koje su posebnim zakonima propisane za druge oblike poslovanja) i to više njih te stoga nema zapreka okretanju obrtništva sukladno suvremenim društvenim trendovima i tehnološkom napretku. Obrtništvo je snažno, jedan od najvitalnijih dijelova hrvatskog gospodarstva, uz neizostavnu tradiciju, kvalitetu i ponos koji ga odlikuju i kojima se diče svi obrtnici.

Je li umjetna inteligencija generalno opasnost za obrte, ili se može iskoristiti i kao vjetar u leđa?
- Današnje poslovanje ne može bez tehnologije, kako u proizvodnji, tako i u uslugama a svakako i u poslovnim procesima. Stoga je i umjetna inteligencija još jedna prilika za unaprjeđenje i poboljšanje poslovanja i za pojednostavljenje i ubrzavanje poslovnih procesa. Svaki takav izazov treba iskoristiti na najbolji mogući način bez bojazni da bi mogla zamijeniti ljude, njihovu inventivnost i specifičnost vještina ljudskih ruku. Obrtnička zanimanja su zanimanja prošlosti, sadašnjosti, ali i budućnosti. Svakodnevni život je nezamisliv i neodrživ bez takvih znanja i vještina koje, prema brojnim istraživanjima, neće moći u budućnosti zamijeniti ni umjetna inteligencija.

Kompletno istraživanje o hrvatskom obrtništvu s listom 100 najvećih obrta prema prihodima možete pročitati u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera