Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Stu 2021

Darko Pervan gradi hotel Slano, uložit će 18 milijuna eura

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Suzana Varošanec  

Darko Pervan gradi hotel Slano, uložit će 18 milijuna eura

S ishođenom građevinskom dozvolom u svoju punu realizaciju kreće prvi greenfield hotelsko-turistički projekt švedsko-hrvatskog poduzetnika Darka Pervana.

U javnosti je sam Pervan, inače veliki izumitelj, najviše percipiran po značajnim ulaganjima u drvnoprerađivačku industriju RH i po uspješnom poslovanju nekoliko izvozno orijentiranih drvnih tvrtki u Ogulinu, Bjelovaru i Otoku koje su u velikom investicijskom zamahu. Kao ‘šlag na tortu’ dolazi ovih dana i formalno zaključen proces vlasničkog preuzimanja vinkovačke DI Spačva u sustav Pervanove Bjelin Grupe.

Međutim, paralelno s ovim aktivnostima već više od jednog i pol desetljeća odvijaju se Pervanove investicije u hotelsko-turistički te nekretninski biznis na atraktivnom području Dubrovnika i šire okolice, s time da je najnovije ulaganje upravo zbog greenfield karaktera specifično, kako za samog Pervana, tako i šire gledano za hrvatsku hotelsku industriju, u kojoj greenfield ulaganja u proteklom razdoblju nisu bila dominantan oblik investiranja.

Posrijedi je projekt na ledini veličine 10.000 m2 gdje će iz temelja niknuti nov hotel Slano čija planirana vrijednost iznosi oko 18 milijuna eura. Hotel Slano, kad krene s radom, imat će 4*, ali tek u početnoj fazi poslovanja, budući da se investicijskim projektom predviđa hotelska novogradnja prema standardima najviše kategorije, potvrdio je član Uprave Pervanovo Grupe Stjepan Vojinić, ujedno predsjednik uprave Bjelin Grupe.

“Do kraja godine bit će upućen poziv izvođačima radova”, izjavio je Vojinić dodajući da će odmah nakon odabira ponuđača krenuti s realizacijom projekta jer je cilj da novi hotel počne raditi u sezoni 2024. Hotel Slano, prvi je iskorak ovog poduzetnika na teren hotelske industrije greenfield ulaganjem u već razgrananom nekretninskom biznisu u kojem se širio polugom preuzimanja, poput pojedinih poznatih ruševnih dvoraca kao I derutnih palača koje je potom čekala temeljita obnova.

Ujedno, drugi je to hotel po redu iz grupacije Pervanovo. Prvi je Hotel Kazbek, obnovljeni renesansni dvorac koji je bio vlasništvo obitelji Zamanja. Ukupne investicije u ovaj dio poslovanja zajedno s ulaganjima u hotel Slano penju se na oko 85 milijuna eura.

Uz 20-ak apartmana u Dubrovniku te niz vila (npr. Vila Riva Apartments, Vila Tereza u Čilipima, Villa Franica u Dubrovniku ), najnovije operacije u znaku su završetka renovacije nekadašnjeg dvorca obitelji Ohmučević koji će poslovati kao rezidencijalna vila.

Dvorac Ohmučević upravo ovih dana prošao je tehnički prijem te će prema Vojiniću od iduće sezone početi poslovati.

Serija akvizicija

Pernarove aktivnosti u drvnoprerađivačkoj djelatnosti pritom nimalo ne zaostaju; štoviše plijene višestruko: iznosima i ulaganjima na svim lokacijama gdje posluju, kao i najnovijim prodorom na tržište SAD-a gdje ovaj izvoznik ima velike planove.

Grupa Bjelin konsolidirano na oko 700 milijuna kuna prihoda u 2021., nakon serije preuzimanja, s najnovijom akvizicijom Spačve zaokružila je razdoblje rasta temeljem te poluge. To znači, kako Vojinić ističe, u narednom razdoblju plan je realizarati rast koji je organski – povećanjem proizvodnje i plasmana, uz faktore kojima su ovladali, kao što su ljudski resursi i sirovinska baza. Danas ukupno s 1.750 zaposlenika, od kojih Spačva ima 840, Grupacija Bjelin najveći je poslodavac u drvnoprerađivačkoj industriji.

Preuzimanjem Spačve, od ovog ponedjeljka s objavljenim izvješćem na Zagrebačkoj burzi, finalizira se proces njezinog prijenosa vlasništva tako da im Spačva donosi mirniji san, u čemu je ključno stjecanja veće kontrole nad sirovinskom bazom što je osnovna poluga u poslovanju.

Prva ulaganja koja čekaju preuzetu tvrtku bit će provedena u stovarišta te u proizvodnju furnira i pilanu. Vojinić najavljuje da će kompletan investicijski plan za Spačvu biti poznati kroz godinu dana, no prva ulaganja, kaže neće biti manja od 3 do 5 milijuna eura, kreću tijekom trećeg kvartala 2022. Za takav tajming postoji dobar razlog: kao velik zalogaj koji nisu propustili, Spačva je doslovno uletjela u desetogodišnji program razvoja i investiranja čija je provedba u punom zamahu kroz započete investicije u bildanje proizvodno-logističkih kapaciteta, ukupne vrijednosti oko 25 milijuna eura.

Provode nekoliko projekata u novim proizvodnim i logističkim halama ukupne površine oko 36.000 m2, čime povećavaju kapacitete za 60%.

‘Bildanje’ kapaciteta’

To je preduvjet za širenje proizvodnje, ali nakon instalacije već naručenih strojeva i opreme. Aktualna faza dio je investicijskog ciklusa započetog 2018., pa u ovoj trećoj godini, kako je i zacrtano, provode investicije u Bjelovaru, Ogulinu i Otoku slijedom čega se od 2023. očekuje značajno povećanje proizvodnje.

Prema Vojiniću, te godine kapaciteti će biti veći za 30-ak posto, što znači promet u 2023. na razini oko 1 mlrd kuna, dok će grupacija dosegnuti 2 milijarde po projekcijama 2026. Krajem godine predviđa se završetak radova na 6500 kvadrata nove proizvodne hale za spajanje furnira u Otoku, dok je u Ogulinu prije dva mjeseca započela gradnja nove proizvodne hale veličine 6000 m2.

Još čekaju građevinsku godinu za drugu proizvodnu halu iste veličine. U Ogulinu do kraja godine završavaju investicije kojima su obuhvaćene i dvije logističke hale, ukupne površine 15.000 m2, čime će dobiti veliki manipulacijski prostor koji je nužan u tako velikom obujmu proizvodnje, s automatiziranom logistikom koja je razvijena unutar grupacije.

“Krenuli smo s prvom ogulinskom proizvodnom halom, u kojoj testnu proizvodnju očekujemo dogodine u trećem kvartalu, te serijsku proizvodnju do kraja 2022. Za 6 godina time će biti zaokružena investicija od oko 200 milijuna eura u ogulinsku tvornicu kao najveću u svijetu za drvne podove”, kaže Vojinić dodajući da su u Bjelovaru nedavno uselili u novu proizvodnu halu s novom pilanom, primarnom i sekundarnom proizvodnjom, kao i da navedene investicije pretežito financiraju iz povrata koji ostvaruje ova industrija, te iz kapitala poduzetnika Pervana zbog čega je Bjelin grupa – niskozadužena.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska ima veliku mogućnost razvoja luksuznog turizma

23.11.2021.

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić ocijenio je da je moguć istovremeni luksuzni i masovni turizma u istoj destinaciji, ali uz pametno upravljanje destinacijom. Kao primjer je spomenuo Dubrovnik, koji je ograničio ulazak u gradsku jez

Vjerovali ili ne, već nam stižu rezervacije za 2022. godinu! Većina hotela mogla bi otvoriti u travnju, a najavljen je i pojačan broj aviolinija. Evo tko već sad trlja ruke zbog bookinga

23.11.2021.

Trenutno zanimanje za Hrvatsku na tržištima putovanja, potvrdilo se i na nedavno održanom najvećem Svjetskom sajmu turizma WTM u Londonu, gdje su avio-prijevoznici najavili nove i brojnije linije prema Hrvatskoj u idućoj godini. Kako oni u financijski riz

Hrvatski startup osigurao više od 2 milijuna eura u prvoj investicijskoj rundi

19.11.2021.

Domaćom aplikacijom koja otkriva falsificirane dokumente već se koriste brojne tvrtke u Hrvatskoj i svijetu

Započela rekonstrukcija novigradskog hotela Aminess Maestral vrijedna 35 milijuna kuna

17.11.2021.

Nakon uspješnog zatvaranja ovogodišnje sezone, turistička kompanija Aminess započela je s rekonstrukcijom smještajnog dijela hotela Aminess Maestral u istarskom Novigradu. Riječ je o investiciji vrijednoj 35 milijuna kuna, a ovom će se rekonstrukcijom zao

Giancarlo Dall‘Ara: ‘Profit u vremenu poslije covida leži u difuznim hotelima‘

12.11.2021.

Kuće i sobe najjednostavnije je riješiti jer ih imaju sva mjesta, ali više je pitanje tko će ih voditi. Za pokretanje alberga diffusa potrebne su najmanje dvije kuće, a jedna od njih mora imati recepciju i servise koje nudi hotel. Kuće ne smiju biti udalj

Tag cloud

  1. 2289 članka imaju tag turizam
  2. 2147 članka imaju tag hrvatska
  3. 1420 članka imaju tag izvoz
  4. 1652 članka imaju tag financije
  5. 1250 članka imaju tag svijet
  6. 947 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1092 članka imaju tag trgovina
  8. 1168 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 1071 članka imaju tag ict
  10. 905 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 936 članka imaju tag investicije
  12. 751 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1051 članka imaju tag EU
  14. 953 članka imaju tag industrija
  15. 834 članka imaju tag menadžment
  16. 448 članka imaju tag koronavirus
  17. 946 članka imaju tag kriza
  18. 650 članka imaju tag maloprodaja
  19. 445 članka imaju tag poticaji
  20. 611 članka imaju tag marketing
  21. 440 članka imaju tag opg
  22. 541 članka imaju tag tehnologija
  23. 520 članka imaju tag krediti
  24. 415 članka imaju tag eu fondovi
  25. 405 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 445 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 318 članka imaju tag potpore
  28. 464 članka imaju tag obrazovanje
  29. 420 članka imaju tag porezi
  30. 396 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 342 članka imaju tag osijek
  32. 396 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 401 članka imaju tag vlada
  35. 320 članka imaju tag hgk
  36. 440 članka imaju tag banke
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 416 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 328 članka imaju tag start up