Dr. Miroslav Radman: Država mora biti skrojena po mjeri poljoprivrednika, a ne preprodavača

"U vremenima koja su pred nama, ne treba se bojati bolesnih nego vojske gladnih ljudi, stoga Hrvatska treba vrlo ozbiljno investirati u poljoprivredu. Ne uništavajte domaće proizvođače hrane, pustite ribare da sami, u brodicama, love na otvorenom, otvorite zelene tržnice jer bolje je da ljudi kupuju domaće, zdrave namirnice na otvorenom nego osrednju do lošu uvoznu hranu u zatvorenim supermarketima. Jedna od najvažnijih investicija je investicija u dobru prehranu koja je neophodna za jačanje imunološkog sustava“, poručio je dr. Miroslav Radman, hrvatski znanstvenik svjetskog ugleda.

Nakon intervjua objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji, poznati biolog, član hrvatske, francuske, europske i svjetske akademije znanosti i umjetnosti i za naš je portal dao zanimljive i korisne savjete.

Istaknuvši kako ga, kao istraživača i praktičnog čovjeka, ne zanima bolest nego zdravlje, poručio je kako smatra da je sada, više no ikada, važno osigurati što veću proizvodnju vlastite hrane, za što je neophodno, kaže, sačuvati zdrav razum naših, problemima preopterećenih poljoprivrednika.

Zemlja po mjeri seljaka, a ne preprodavača!
"Naši poljoprivrednici imaju ozbiljne probleme koje im je izglasana domovina priredila od samog početka. Na žalost, imamo domovinu stvorenu po mjeri preprodavača i parazita. Vrlo je važno, stoga, da vrijedni ljudi koji proizvode osjete da su njihovi problemi konkretni i "rješivi". Najčešće problem je novac, što nije banalno, ali barem nije metafizika. Profiterima, s druge strane, ne nedostaje novca, ali im fali sve ostalo - sloboda, ponos, dostojanstvo, čulnost, itd., što su skupe valute kojima se najčešće 'plaća novac'“, kaže dr. Radman za Agroklub.

Naglašava da je bit imati što veću proizvodnju, a što manje parazitskih, neproduktivnih aktivnosti.

"Bit je u produktivnosti i solidarnosti, tj. izvrsnosti i sigurnosti. Tu nam tuđa pamet ne pomaže! Najvažnije je u procesu ne izgubiti zdrav razum ribara i seljaka koji su preživjeli upravo zbog svog razuma i rada“, rekao je dr. Radman za Slobodnu, poručivši da se, kako u prirodi, tako i u društvu, treba čuvati sveprisutnih grabežljivaca i parazita koji, nesposobni za produktivni rad, nemaju druge opcije nego se hraniti radom i životom drugih.

Kada apeliram da treba jačati poljoprivredu, vraški sam ozbiljan, toliko ozbiljan da čak namjeravam i sam kupiti jedan skromni, "back-up system", neku kolibu u blizini tekuće vode i polja. Pa, ako sve ode k vragu, da se mogu s obitelji povući u anonimni prostor preživljenja u kojem žive poljoprivrednici jer, na žalost, sam nemam iskustvo poljoprivređivanja, ali sam dobar ribar, kaže dr. Radman.

Ugledni znanstvenik, koji živi na relaciji Francuska – Hrvatska, ove dane pandemije odlučio je provesti u Splitu. Mišljenja je kako postoji jaka negativna korelacija između ekonomske, znanstvene i tehnološke razvijenosti zemalja i zdravstvenog i ekonomskog učinka koronavirusa,

"Kako to da se, za sada, nazadnost i siromaštvo nose bolje s problemom koronavirusa? Izgleda da smo jedino pred smrću jednaki. Prisjetimo se jednog podatka od prije 30-ak godina. Po njemu, siromašna Kuba, izolirana od svijeta, imala je bitno dulji životni prosjek svojih ljudi od bogate Amerike. Možda ovo ukazuje na banalnost kako tehnologije ne razmišljaju, već da treba zdravorazumski razmišljati kako upotrijebiti tehnologije“, rekao je dr. Radman, poručivši – "Pripremimo sa za solidarnost, bolje pomoći drugima jer imamo nego ovisiti o drugima jer nemamo!“

Poljoprivreda se ne smije "delegirati" i "outsourcati"
"Kada apeliram da treba jačati poljoprivredu, vraški sam ozbiljan, toliko ozbiljan da čak namjeravam i sam kupiti jedan skromni, "back-up system", neku kolibu, u blizini tekuće vode i polja. Pa, ako sve ode k vragu, da se mogu sa svojom obitelji povući u anonimni prostor preživljenja u kojem žive poljoprivrednici jer, na žalost, sam nemam iskustvo poljoprivređivanja, ali sam dobar ribar“, rekao je dr. Radman za naš portal.

Mišljenja je da treba raditi prvenstveno na tome da posjedujemo vlastite, vitalne resurse - vodu i hranu, što je temelj na kojem se potom mogu razvijati znanost, medicina i tehnološke inovacije....

"U kreteniziranoj kulturi lako se zaboravi što je stvarno važno, bez čega doslovno ništa ne možemo jer je vitalno, a to su: zrak, voda i hrana. Eto, upravo zato se poljoprivreda ne smije "delegirati" i 'outsourcati'“, rekao je za Agroklub ugledni znanstvenik, dr. Miroslav Radman.