Država plaća polovinu rate, a kamata je manja od 5%

Nakon što su snizile kamate na štednju građana, banke su počele smanjivati i cijene stambenih kredita nastojeći povećati svoj tržišni kolač u uvjetima slabije potražnje građana za kreditima. Premda su građani bankama na kraju veljače ove godine otplaćivali 126 milijardi kuna kredita, što je oko četiri milijarde više nego prije godinu dana, te se čini da kredite ljudi uzimaju i dalje, ali su se znatno manje zadužili, posljednja analiza koju je objavila Hrvatska udruga banaka navodi da baš i i nije tako.

Glavninu lanjskog rasta kredita stanovništvu može pripisati jačem švicarskom franku: lani su krediti građanima porasli 4,6 milijardi kuna, ili 3,8 posto, no zbog visokog udjela kredita u švicarskom franku, koji je u 2010. narastao za 21 posto, najveći dio povećanja kredita može se pripisati - tečajnoj razlici. Stoga ne čudi da banke nastoje privući nove klijente obaranjima cijena kredita od makar 0,25 ili 0,35 postotnih bodova, fiksiranjem kamata za prvu ili na prve dvije godine otplate, raznim akcijama poput ukidanja naknada za obradu zahtjeva, besplatne procjene nekretnina... Najpovoljnije standardne stambene kredite trenutačno veće banke nude svojim klijentima po kamatama od 4,95 do 6,45 posto, a jeftinije se može proći samo sa subvencioniranim kreditima. U svibnju se očekuju prve isplate stambenih kredita uz subvenciju države. Banke koje sudjeluju u tom programu nude kamate što se kreću od 4,35 do 4,50 posto, a kamate za te kredite ne smiju biti veće od 4,95 posto u prve četiri godine otplate, tijekom kojih država plaća polovinu mjesečnih rata. Nepovratnu potporu mogu dobiti građani koji nisu stariji od 45 godina za kupnju stanova po cijeni od 1900 eura s PDV-om po metru četvornome. Potpora se može dobiti za maksimalno 100.000 eura kredita.

- Smanjenje kamatnih stopa neće značajno utjecati na porast novoodobrenih kredita građanima niti na udjel loših kredita stanovništvu. Mnogo veći utjecaj ima stanje na tržištu rada i nesigurnost građana koji su oprezni zbog neizvjesnoga gospodarskog oporavka. Trend smanjenja kamata će se nastaviti, no teško možemo očekivati da će se kamate vratiti na razinu iz 2006. ili s početka 2007., kada su stambeni krediti s valutnom klauzulom koštali prosječno po 4,75 posto – ističe Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke. Na kretanje kamata utječu povišeni makroekonomski rizici i smanjenje kreditnog rejtinga, objašnjava Šantić i veli da će svoj doprinos sigurno dati i potreba države za refinanciranjem na domaćem tržištu. Objašnjava da je lani na tržištu bila visoka likvidnost i niska potražnja za kreditima i izvorima financiranja, pa su pale kamate na štednju te se otvorio prostor da padnu i cijene zaduživanja. Prosječne kamate na dugoročnu oročenu deviznu štednju su od kraja 2009. do početka ove godine pale s 5,43 posto na 4,29 posto. Prema posljednjim raspoloživim podacima Hrvatske narodne banke, prosječne kamate na dugoročne kredite stanovništvu s valutnom klauzulom u eurima iznose 6,02 posto.

Ta je kamata za 26,7 posto veća od one s početka 2007. godine i za četvrtinu je iznad one iz siječnja 2008., kada smo bili “daleko” od globalne financijske krize. Već krajem te 2008. kriza je učinila svoje i kamate su skočile na 6,08 posto. Sadašnja je prosječna kamata na stambene kredite 6,1 posto manja od one s početka prošle godine i 2,6 posto ispod kamate iz siječnja 2009. Daleko je to od prosječnih kamata u Europskoj uniji što se kreću oko 2,76 posto, koje, čini se, možda možemo očekivati tek kada uđemo u EU.