EU pristojba uništila BiH proizvodnju krastavaca

Kompanija Agrona, koja surađuje sa 2200 kooperanata, već je bacila gotovo 700 tona krastavaca.

Nekonkurentnost na europskom tržištu proizvođače i izvoznike krastavaca, kako s područja Tuzlanskog kantona, tako i cijele Bosne i Hercegovine, dovela u vrlo težak položaj. Situacija na području najnaseljenijeg kantona u Federaciji BiH postala je alarmantna krajem prošlog mjeseca, stotine tona krastavaca već su uništene, a ako se takvo stanje nastavi moglo bi biti ugroženo dvadesetak tisuća radnih mjesta, piše portal Klix.ba. Trenutno, već potpisani ugovori sa stranim partnerima dovedeni su u pitanje, zbog čega su proizvođači i otkupljivači krastavaca iz Tuzle već pozvali nadležne institucije da hitno reagiraju, još prije kraja sezone, kako bi se spasio barem dio ovogodišnjeg uroda.

Gomilanje u hladnjačama
Suad Selimović, tajnik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Privrednoj komori TK, problem vidi u uvođenju pristojbi u EU za izvoz krastavaca (kornišona), ali i kada je riječ o izvozu navedene vrste malih krastavaca, nepouzdanoj poticajnoj politici na federalnoj i kantonalnoj razini.
20tisuća
radnih mjesta bit će ugroženo ako se ne pronađe rješenje za proizvođače krastavaca

"U takvoj situaciji imamo problem da velike količine krastavaca u procesu proizvodnje gomilamo u hladnjačama. Jedan dio tih krastavaca bačen je na deponij i uništen. Još uvijek nismo dobili nikakav signal od bilo koje razine vlasti za pronalaženja rješenja problema", rekao je Selimović. Kompanija Agrona iz Živinice već 16 godina bavi se organizacijom primarne proizvodnje te otkupom voća i povrća na području BiH, a kako tvrde, dosad nisu bili u težoj situaciji. Agrona je, naime, ove godine ostvarila suradnju s više od 2220 kooperanata od kojih otkupljuje krastavce, namjeravajući organizirati jednu od najvećih proizvodnji u cijeloj regiji.

"Proizvodnja je dosad, prema planu, dala šest tisuća tona krastavaca. Međutim, problem prodaje je neumoljiv i reže sve što se može srezati. Također, necarinske barijere dovele su do našeg neravnopravnog položaja na europskom tržištu. Na primjer, ako zajedno izvozite s Mađarskom, vi ste pod pet puta većim povećalom", kaže izvršni direktor Agrone Fahrudin Delibajrić. Berba krastavaca na području TK još uvijek traje, a pogodne vremenske prilike pridonije su hiperprodukciji. Dok se krastavci gomilaju, trunu i završavaju na smetlištima, na temelju potpisanih ugovora otkupljivači i dalje nastoje redovno plaćati uzgajivačima. Delibajrić upozorava kako, ako se trenutno stanje što prije ne promijeni, postoji mogućnost gubitka 20.000 radnih mjesta, što bi bilo pogubno za cijelu državu.

Ucjene europskih kupaca
"Već smo bacili gotovo 700 tona krastavaca, a prema našim procjenama propast će još jedan dio. To je proizvod koji u hladnjačama ne može biti duže od tri dana. Nakon toga nije za uporabu i ne smijemo ga ponuditi na tržištu. Kada bi se dogodilo da više nećemo biti u mogućnosti otkupljivati krastavce došlo bi do uništenja proizvodnje", dodaje direktor Agrone. Do danas je ta kompanija na europsko tržište uspjela izvesti gotovo četiri tisuće tona kornišona, što je nedovoljno zbog hiperprodukcije, ali i otkupne cijene koja ne ide na ruku BiH otkupljivačima.

"Usmjereni smo na izvoz i imamo dobre kupce u inozemstvu koji nas danas zbog stanja na europskom tržištu ucjenjuju i stalno nam spuštaju cijenu. Naravno, oni to mogu jer dobivaju subvencije od svoje države", objašnjava Delibajrić. Alija Đogić, vlasnik tvrtke AM, koja se proizvodnjom i otkupom krastavaca bavi godinama, kaže da su ih prošle godine proizveli 930 tona, a ove bi trebali oko 1,5 tisuća tona. "Imamo 120 tona uništenih krastavaca, ali gubici na našu štetu će rasti", uvjeren je Đogić. Otkupljivači se slažu da se proizvođačima krastavaca u BiH može pomoći poticajima i pokrivanjem pristojbi koje je uvela EU. Time bi BiH krastavci postali daleko konkurentniji na europskom tržištu.
Velika zarada

Uzgoj krastavaca izuzetno je profitabilan
Prošle su godine BiH mediji proizvodnju male vrste krastavaca proglasili hitom među povrtlarima, koja donosi značajnu zaradu proizvođačima. "Proizvodnja kornišona predstavlja izuzetno profitabilnu povrtlarsku proizvodnju u BiH. S relativno malih zemljišnih površina postižu se odlični prinosi, što se odražava i na financijske rezultate", pisao je portal Agroklub. Zbog izuzetno velike potražnje za tim proizvodom u zapadnoj Europi i na Bliskom istoku, pojavila se potreba za većim brojem poljoprivrednika koji će uzgajati krastavce. Zato je naglo porasla proizvodnja kornišona u BiH za strano tržište, s početnih 176 tona 2001. godine, do današnjih više od 6000 tona godišnje. Prema tvrdnjama iz kompanije Agrona, zarada na uzgoju kornišona po dulumu (tisuću četvornih metara), uz optimalne uvjete, iznosi između 5000 i 7000 KM (20 do 28 tisuća kuna), a uz plasteničku proizvodnju i više.