Eurobarometar: 81% hrvatskih poslodavaca traži titulu magistra

Nedavno istraživanje Eurobarometra na uzorku zemalja EU pokazalo je da hrvatski poslodavci koji zapošljavaju visokoobrazovane kadrove imaju vrlo visoka očekivanja – čak 81 posto izjasnilo se da od svojih visokoobrazovanih zaposlenika očekuju završen petogodišnji studij i magistarsku titulu. Iznenađujuće je, međutim da poslodavci u EU koji zapošljavaju visokoobrazovane stručnjake trebaju tek 35 posto magistara i čak 55 posto prvostupnika.

Na tragu ovog nerazmjera, Visoko učilište Algebra – Visoka škola za primijenjeno računarstvo krajem prosinca i početkom siječnja provelo je istraživanje o regrutaciji, napredovanju i plaćama informatičkih na uzorku ponajvećih poslodavaca koji zapošljavaju visokoobrazovane IT stručnjake. Analiza je pokazala kako IT poslodavci puno realnije analiziraju svoje potrebe za stručnjacima i jasno razlikuju na kojim razinama trebaju prvostupnike, a na kojima magistre.

Za napredovanje u hijerarhiji i radna mjesta tehnoloških eksperata, voditelja timova ili odjela neophodna je diploma 5-godišnjeg studija, dok je za zapošljavanje na radnim mjestima softverskih developera, sistemskih inženjera ili npr. mrežnih administratora najpoželjnija prvostupnička diploma. Pritom je zanimljivo da su poslodavci višu ocjenu za praktična znanja dodijelili prvostupnicima visokih škola i veleučilišta, nego prvostupnicima koji dolaze s fakulteta i sveučilišta.

U istraživanju koje su podržali HGK IT i HUP ICT, a u kojoj su sudjelovale i brojne neinformatičke tvrtke sa značajnim potrebama zapošljavanja informatičkih stručnjaka, na pitanja su odgovarali izvršni direktori, stručnjaci za upravljanje ljudskim potencijalima, direktori IT sektora, članovi uprava i brojni drugi ispitanici koji mogu procijeniti kakve su potrebe njihove tvrtke za zapošljavanjem i koji neposredno odlučuju o tom postupku.

Traže se magistri
S obzirom na podatke iz ranijeg istraživanja Eurobarometra, u kojem naročito upada u oči činjenica da su hrvatski poslodavci koji zapošljavaju visokoobrazovane u čak 81 posto slučajeva izjavili kako im je nužna magistarska razina visokog obrazovanja kod novozaposlenih – dakle, petogodišnji studij – dok je taj prosjek u Europi oko 35 posto, ovogodišnje istraživanje Visokog učilišta Algebra željelo je komparirati ovaj podatak na uzorku hrvatskih poslodavaca u IT sektoru. Odakle taj raskorak u očekivanjima hrvatskih poslodavaca u odnosu na EU poslodavce?

U istraživanju Visokog učilišta Algebra, 84 posto ispitanih poslodavaca reklo je kako raspoznaje jasnu razliku između stručnih i sveučilišnih studija. Pritom je zanimljivo da su poslodavci praktična znanja i vještine prvostupnika ocijenili višom ocjenom u slučaju stručnih studija u odnosu na sveučilišne studije: prosječna ocjena je 3,00 u slučaju stručnih studija, odnosno 2,70 u slučaju sveučilišnih. Ocjene 4 i 5 stručnim studijima ukupno je dodijelilo 32 posto ispitanih, za razliku od samo 17 posto u slučaju sveučilišnih studija – gotovo dvostruko manje. Ovakvi rezultati istraživanja pokazuju da su prvostupnici sa završenim stručnim studijem spremniji odmah primijeniti svoja stečena znanja na novom radnom mjestu.

Sveučilištima lošija ocjena
S obzirom da se u Eurobarometar istraživanju čak 92 posto svih hrvatskih poslodavaca izjasnilo da diplomanti zapošljavani u zadnjih nekoliko godina imaju sve adekvatne vještine za tražena radna mjesta, pitali smo IT poslodavce kakva je njihova razina zadovoljstva s uvedenim sustavom studiranja po principu 3 + 2 godine. Rezultati ukazuju da IT poslodavci vide dosta mjesta za poboljšanja jer su sveučilišne studije ocijenili s 3,02 dok su visoke škole i veleučilišta dobila nešto višu ocjenu – 3,29, za provedbu ovakvog načina studiranja.

Analiza je pokazala kako IT poslodavci puno realnije analiziraju svoje potrebe za stručnjacima i jasno razlikuju na kojim razinama trebaju prvostupnike, a na kojima magistre. Primjerice, na razini "junior" informatičkog stručnjaka (softverski developer, sistemski inženjer, mrežni administrator, administratora baza podataka i sl.), 43 posto poslodavaca očekuje od kandidata prvostupničku diplomu. Za "senior" poziciju poput specijalista za sigurnost, konzultanta za softverski razvoj ili softverskog arhitekta 57 posto ispitanih zahtijeva magistarsku titulu sa stručnog ili sveučilišnog studija. Ona se, uz postotak od 62 odnosno 68 posto, očekuje i za pozicije poput voditelja tima ili voditelja odjela. Interesantno je da se za razine direktora (Chief Information Officer – CIO, ili direktor IT tvrtke) očekuje u 22% slučajeva i dodatno poslijediplomsko obrazovanje.

Plaće i beneficije
Plaće i beneficije rastu s porastom u hijerarhiji na sljedeći način: 42 posto veću plaću od početne ostvaruju tehnološki eksperti na seniorskim pozicijama, 56 posto veću ostvaruju voditelji timova, a 67 posto veću dobivaju voditelji sektora/odjela. S porastom u hijerarhiji tvrtke raste i količina beneficija i ponajveća razlika se može vidjeti upravo na prijelazu između juniora i seniora, a najčešće beneficije koje se pojavljuju na višim razinama su korištenje mobilnog telefona i mobilnog Interneta, fleksibilno radno vrijeme, bonus na ostvarene rezultate i službeni automobil.

Zanimljiva je i činjenica da je čak 53 posto poslodavaca izjavilo je da je visina plaća u njihovoj organizaciji vezana i uz položene stručne IT certifikate, a 3 posto da je djelomično vezana. Ovakvi rezultati pokazuju da, barem u slučaju zapošljavanja IT stručnjaka, na strani poslodavaca postoje jasna očekivanja i segmentacija pojedinih radnih mjesta ovisno o formalnom i dodatnom obrazovanju. Za napredovanje u hijerarhiji i radna mjesta tehnoloških eksperata, voditelja timova ili odjela neophodna je diploma 5-godišnjeg studija, dok je za zapošljavanje na radnim mjestima softverskih developera, sistemskih inženjera ili npr. mrežnih administratora najpoželjnija prvostupnička diploma 3-godišnjeg studija.