Europski novac za hrvatsku STEM revoluciju: Krenuo je pilot projekt ‘e-Škola’

Učionica budućnosti naziv je 30 tisuća dolara vrijedne donacije Microsoft Hrvatske kojim je u suradnji s CARNET-om i tvrtkom Storm u karlovačkoj Gimnaziji u funkciju danas puštena učionica opremljena s 30 HP-ovih tableta s tipkovnicama umreženih s Multi Touch pametnom digitalnom pločom. Međutim, diljem Hrvatske u tijeku je provedba pilot-projekta “e-Škola” u kojem je po pozivu uključeno 150 osnovnih i srednjih škola, a bit će to ujedno i svojevrsna kvalifikacija za povlačenje već osiguranih 85 posto EU novca iz strukturnih fondova u sklopu investicije od 140 milijuna eura za projekt “e-Škola” za 700 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj.

Pun paket
Pogledajte što se događa – dronovi, 3D printeri, roboti, a dok vi iziđete na tržište rada, probajte zamisliti čime ćete se baviti: neki će se od vas možda tada baviti prevencijom hakiranja misli, ili ćete dizajnirati nove puteve leta ptica, ili možda dizajnirati nove organe, takve stvari možda budućnost donosi, kaže Ivan Vidaković.
Svaka od 150 škola iz “pilot projekta”, kaže Zvonimir Stanić, vršitelj dužnosti ravnatelja CARNeta, stječe paket koji obuhvaća bežičnu mrežu za potpuno pokriće čitave škole wifi signalom, tablet, laptop ili hibridno računalo za svakog nastavnika, jedan razred s 30 tableta i pametnim ekranom, jedan razred samo s pametnim ekranom, korištenje klasičnog menadžment sustava za objedinjavanje tih uređaja u jedan sustav, više od 30 edukacija za nastavnike, digitalno obrazovni sadržaj iz matematike, fizike, biologije i kemije za sedmi i osmi razred osnovne škole i prva dva razreda srednje škole, 240 scenarija učenja kao pomoć nastavnicima iz STEM predmeta za korištenje te tehnologije u nastavi, sustav za praćenje poslovnih procesa škole za tajništvo i računovodstvo, istraživanje o utjecaju tehnologije uspjeh i kompetencije učenika, okvir digitalne zrelosti koji treba izmjeriti radi utvrđenja stupnja napretka škole, okvir digitalne kompetencije koji definira što nastavnik mora znati da bi bio digitalno kompetentan i da može koristiti sve te tehnologije u nastavi.

Zvonimir Stanić, foto: Mladen Volarić

Projekt će se dovršiti tijekom 2018. godine, nakon čega slijedi evaluacija za koju je Stanić već po sadašnjim pokazateljima uvjeren da će biti na razini čitavog obrazovnog sustava povoljna. U tom slučaju pokrenut će se 2019. godine velik projekt za 700 škola i povući osiguran EU novac, dok će ostatak investicije od 15 posto (od ukupno 140 milijuna eura) ići na teret državnog proračuna, a projekt treba biti završen do kraja 2022. godine.

Treba reći zbogom arhaičnom kurikulumu

Ivan Vidaković, direktor za digitalnu transformaciju Microsoft Hrvatske, izrazio je zadovoljstvo najavom resornog Ministarstva o nužnom unapređenju razine nastave informatike koja se uči po udžbenicima iz 1994. godine s arhaičnom terminologijom s jedne strane, te suvišnim znanjima za korištenje suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i sustava.

– Vi ste u gimnaziji i za nekoliko godina bit ćete na tržištu rada i nema teorije da uz ovakav tehnološki razvoj može sa sigurnošću znati čime ćete se baviti 2020. godine. Niti ja ne znam što će biti. Pogledajte što se događa -dronovi, 3D printeri, roboti, a dok vi iziđete na tržište rada, probajte zamisliti čime ćete se baviti: neki će se od vas možda tada baviti prevencijom hakiranja misli, ili ćete dizajnirati nove puteve leta ptica, ili možda dizajnirati nove organe, takve stvari možda budućnost donosi. Vidjeli ste koliko je važna uloga i što donose mikrobit i lego mind roboti, koliko je to bitno da uči djecu da postaju kreativni pojedinci, da nauče razmišljati o činjenicama, analizirati i onda razviti sposobnost sinteze u novo znanje i inovativnost, a u tome će vam jako pomoći IT, robotika i nove tehnologije koje se na bazi njih razvijaju, i stoga ćemo i dalje jako podržavati STEM programe. Zato zastupam tezu da IT treba u osnovnim školama od prvog razreda, i u skladu s time škole trebamo opskrbiti računalima odmah, jer to je generacija koja će raditi poslove za koje mi još ne znamo da će nastati. Mi sada gubimo vrijeme na zastarjelom sustavu obrazovanja koji se bazira na učenju napamet kao u 19. stoljeću, a ne na bazi kritičkog razmišljanja, analize i sinteze, a to vodi u inovativnost i kreativnost. Tako treba poticati i poduzetnost kod djece i da se ne boje neuspjelih pokušaja. Isto tako, filantropska kvalitetna inicijativa, kao što je ona Bakićeva, također može puno toga pomaknuti s mrtve točke, nakon čega se i Ministarstvo očitovalo o nužnosti promjena, samo, bitno je da se to i provede, a ne da ostane deklarativnoj razini.