Finskim modelom do uspješnih matematičara

Potreban nam je veliki zaokret u nastavi matematike. Radimo na tome, no to je dugoročan posao i neće biti brzih rezultata, kaže predsjednik Hrvatskog matematičkog društva Hrvoje Kraljević, voditelj tima stručnjaka koji posljednjih godinu dana za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa radilo na projektu primjene Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma za matematiku. Radni projekt »nove nastave matematike« predan je nedavno u obrazovno ministarstvo.

Da je potreban drastičan zaokret u nastavi među školarcima najomraženijeg predmeta, o kojem će im nakon uvođenja državne mature u proljeće ovisiti upis na fakultete, potvrdili su rezultati probne državne mature provedene ljetos među oko 32.000 učenika. Naime, gotovo polovica učenika pala je na testu iz matematike na višoj razini, a 33 posto njih palo je i na testu na osnovnoj razini. Odličnih ocjena na obje je razine podjednako malo - samo tri posto. Iako je za prolazak na višoj razini trebalo skupiti samo 12 od 60 bodova, 45 posto učenika to nije uspjelo učiniti. Na osnovnoj razini trebalo je 11 od 40 bodova, no spomenutih 33 posto učenika je palo, a jednako toliko jedva prošlo dobivši na testu prolaznu dvojku. Kraljević kaže da projekt primjene novoga kurikuluma unosi bitne novosti u nastavu matematike. Jedna od njih je stavljanje težišta na nastojanje da djeca zavole matematiku, a ne da im ona bude mrska.

»Koncept smo radili po uzoru na Finsku, gdje se shvatilo da djeci treba približiti matematiku. Sam sadržaj predmeta treba biti složen na način poučavanja kroz stalne primjere koji bi djecu uvjeravali da to što uče može biti korisno. Matematika je uistinu korisna s raznih strana i njome su prožete gotovo sve djelatnosti«, kaže Kraljević. Osnova promjene, međutim, leži u edukaciji svih učitelja razredne nastave kao i nastavnika matematike u osnovnim i srednjim školama, što je dugoročan posao. Kraljević smatra da je samo za intenzivnu edukaciju učitelja i nastavnika potrebno barem tri godine. Program edukacije svake godine prolazilo bi oko 4800 nastavnika, a ukupni troškovi iznosili bi oko devet milijuna kuna. Svaki nastavnik prošao bi 72 sata obrazovanja na godinu, što iznosi 1873 kune po nastavniku na godinu ili 26 kuna po satu obrazovanja.

Osim edukacije nastavnika čiji bi zadatak bio naučiti djecu od malih nogu da zavole matematiku, važnu ulogu u projektu nove matematike imaju udžbenici. »Oni u skladu s novim kurikulumom moraju biti novi i podvrgnuti vrlo strogoj recenziji. Među sadašnjim udžbenicima iz matematike vidim neke izrazito loše udžbenike koje su recenzenti pustili u škole. To ne bi smjelo biti tako ubuduće. Država bi se tome trebala ozbiljno posvetiti«, smatra Kraljević.

Kvalitetni nastavnici - veće plaće
Uz nove, kvalitetnije udžbenike i educiranije nastavnike, velikim pomakom stručnjaci bi smatrali odluku o ozbiljnom poboljšanju materijalnog statusa nastavnika radi privlačenja kvalitetnijega mladoga kadra u nastavnički poziv. »Interes za ovaj poziv je sve lošiji, nastavnika matematike sve je manje. U školstvu je vrlo mali broj ljudi kojima je to poziv života i ne razmišljaju o novcu«, kaže Hrvoje Kraljević. Iako je, kaže, svjestan da je s nastavnički poziv u svojevrsnoj krizi i u svijetu, daje primjer Luksemburga gdje nastavnici imaju visoke plaće, a time je i visoku odgovornost za kvalitetu.