Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Sij 2023

Freelanceri i svi koji uz plaću primaju druge uplate više ne trebaju žiro račun. Još kratko se može zatvoriti bez naknade

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Gordana Gelenčer  

Freelanceri i svi koji uz plaću primaju druge uplate više ne trebaju žiro račun. Još kratko se može zatvoriti bez naknade

Od Nove godine freelanceri, iznajmljivači i svi zaposleni koji koji uz plaću zarađuju i honorare ne moraju više imati žiro-račun za zaprimanje uplata - dovoljan je tekući. Točnije, mogu birati na koji će im račun sjesti uplata.

Naime, svi koji su godinama dobivali bilo kakve priljeve na temelju ugovora od djelu, autorskih honorara ili najamnina, takve uplate nisu smjeli zaprimati na svoj tekući nego isključivo na ‘poslovni‘ žiro-račun. Konačnim prijedlogom izmjena Zakona o porezu na dohodak Vlada je predložila da se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na tekući račun.

Prema dosadašnjim propisima plaće su se mogle isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun. Budući da je sustav porezne uprave tako povezan da to nije nužno niti potrebno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, Vlada je tu obvezu ukinula i sada se isplata može obaviti na bilo koji račun koji građanin želi. Administrativno rasterećenje obuhvatit će sve porezne obveznike stjecatelje i isplatitelje primitaka, stoji u pojašnjenju odluke.

Nije to golema promjena koja će iz korijena promijeniti nečiji život, no posve sigurno omogućuje optimizaciju bankovnih računa i smanjenje naknada za njihovo vođenje (koje su u vremenima povijesno niskih kamata rasle, jer su djelomice trebale nadoknaditi manjak prihoda od kamata). Osim toga, vrlo je malo klijenata banaka koristilo kartice za žiro račun, najčešće su ugovarali trajni nalog da se sredstva s tog računa prebacuju na tekući. Iako je riječ o traksakciji unutar iste banke i istoga klijenta to je obično značilo da su gubili još jedan dan u kojemu nisu mogli raspolagati svojim novcem.

Kako će se ta odluka odraziti na sve strane u priči, klijente banaka, banke i Poreznu upravu? Hoće li klijenti uštedjeti? Hoće li poreznici priljeve vidjeti bolje ili lošije, brže ili sporije? Hoće li banke početi gubiti naknade za otvaranje i vođenje žiro-računa? Suštinski, neće biti tektonskih poremećaja.

Malo, ali dobrodošlo pojednostavljenje

Iz HUB-a, u ime banaka kratko odgovaraju da će banke će kao i uvijek postupiti u skladu s važećim odredbama pozitivnih propisa poštujući i izvršavajući sve propisane obveze. - U ovome trenutku nije moguće precizno procijeniti učinak zakonskih izmjena na opseg korištenja transakcijskih računa. Naime, klijenti banaka koriste transakcije račune za različite svrhe, ne samo za isplate plaća, pa shodno tome očekujemo da će i nadalje, ovisno o individualnoj procjeni, koristiti račune i usluge banaka koje su im potrebne za poslovanje i svakodnevni život.

Vladimir Nol iz Mazarsa također kratko kaže kako je riječ o jednom malom, ali dobrodošlom pojednostavljenju s kojim freelenaceri i drugi više neće morati otvarati žiro račune kako bi poslovali ili primili drugi dohodak.

- Naime, Porezna uprava već dulje vrijeme ima uvid u sve bankovne račune poreznih obveznika, dakle i u žiro i u tekuće, pa čak i u inozemne račune, neizravno, kroz razmjenu informacija s financijskim institucijama i poreznim upravama. Tako da je Poreznoj upravi postalo svejedno na koji račun fizičke osobe primaju naknadu za svoj rad, oni će svakako nastaviti provjeravati je li je takav dohodak prijavljen Poreznoj upravi. U konačnici će banke možda izgubiti nešto naknade za vođenje žiro računa, ali ne vidimo nekih ozbiljnijih promjena od toga – zaključuje Nol.

Među korisnicima se odluka odlično primila, jer osim što se ne mora otvarati niti održavati žiro račun, uglavnom ne moraju imati niti devizni, jer su tekući računi već neko vrijeme multivalutni. Dakle, moguće je prilično uštedjeti na naknadama – ako nije ugovoren paket s jedinstvenom cijenom.

Freelancerica koja je prije nekoliko godina dala otkaz i posvetila se šivanju već je bila u banci, no ondje joj je rečeno da još nemaju službenih uputa o tome je li moguće plaćati samo na tekući račun, pa su joj poručili da dođe potkraj mjeseca kada će znati nešto više. Jesu li se izvlačili zato što nema ugovoren paket usluga nego za svaki račun plaća posebnu naknadu, a zatvaranje žiro računa bi značilo da ostaju bez te naknade? Kaže da je vjerojatno to u pitanju, no svakako će se vratiti krajem siječnja i inzistirati na njegovu zatvaranju.

Slijedi posjet banci

Financijska blogerica Sandra Ferenčak (Tetka), koja je informaciju o tome proširila i po društvenim mrežama, kaže kako trenutno u svojoj matičnoj banci ima otvoren tekući eurski račun (bivši kunski), multivalutni devizni, eurski žiro (bivši kunski) te devizni žiro račun. - Očito mi slijedi posjet banci u prvih 60 dana ove godine kada se zatvaranja mogu napraviti bez naknade – zaključuje.

No, da je cijela stvar mogla biti još jednostavnija upozoravaju iz Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore. Kažu da ‘pozdravljaju prijedlog da se smanji administracija, a time i izbjegnu kazne koje su trenutno propisane u slučaju da se određena naknada ne isplati na zakonom propisani račun‘. No, upozoravaju na moguće probleme koje će to izazvati – promjena velikog broja podataka u sustavima, česte promjene podataka tijekom godine (ovisno o mogućnosti ‘predomišljanja‘ građana) i sl.

Stoga je Sekcija računovođa HOK-a uputila prijedlog Vladi da se sva primanja fizičkih osoba (plaća i drugi dohodak) isplaćuju isključivo na tekući račun. To bi doprinijelo velikoj administrativnoj rasterećnosti i smanjilo troškove održavanja dva računa (pojedinci vjerojatno imaju otvoren žiro račun tek za jednu ili dvije uplate godišnje), a takva odredba ne bi dodatno opteretila obračun plaća i računovodstvo, preporučuju u HOK-u.

Takav prijedlog Vlada zasad nije prihvatila, iako nema sumnje da bi se cijela stvar dodatno pojednostavila. U svakom slučaju, ako živite od honorara, iznajmljivanja ili uz plaću zarađujete sa strane, svakako posjetite svog bankara i smanjite troškove naknada koje plaćate.


Komentari članka

Vezani članci

Nitko ne zna koliko točno poreznih olakšica imamo, rijetko koji poslodavac ih sve koristi, a ovo su najčešće

27.03.2023.

Na Liderov upit koliko su porezne olakšice za poslodavce odnosno radnike pogođene, ona odgovara kako je to teško reći jer to zahtijeva detaljnu analizu jedne po jedne olakšice u Hrvatskoj, što, koliko je Blažić Pečarić poznato, nije nikad učinjeno. A i na

Toni Vitali: Preporučujem ljudima da počnu investirati, čak i neke male iznose i ako nisu potpuno sigurni

27.03.2023.

– Ispostavilo se da čak ni osobni bankari nemaju neko široko obrazovanje ili znanje što treba malom čovjeku, što bi za njega bilo najbolje, već se više fokusiraju na ponude njihovih proizvoda i usluga. Shvativši to, odlučio sam se sam o tome obrazovati. J

Prosječna neto plaća i dalje pada, pola Hrvata radi za manje 930 eura

22.03.2023.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj ove godine iznosila je 1.094 eura, što je nominalno i realno više za 4,6 posto u odnosu na prosinac, dok je na godišnjoj razini, prema siječnju lani, nominalno viša za 11

Zovu je "bankom kriminalaca", spašavaju je milijardama. Kako je propala Credit Suisse

21.03.2023.

Za razliku od američkog Silicon Valley Banka (SVB), koji će se pustiti da propadne, a depoziti njegovih klijenata će se isplatiti iz rasprodaje imovine i fonda za osiguranje depozita u koji su uplaćivale banke, Credit Suisse se spašava.

HNB blago podigao projekciju rasta BDP-a

21.03.2023.

U 2024. se očekuje nastavak usporavanja inflacije, pa bi ona na razini godine mogla iznositi 3.8 posto, što je za 0.6 postotnih bodova više u odnosu na posljednju projekciju, a u 2025. bi inflacija mogla dodatno usporiti na 2.2 posto, neznatno više nego u

Tag cloud

  1. 2448 članka imaju tag turizam
  2. 2301 članka imaju tag hrvatska
  3. 1418 članka imaju tag svijet
  4. 1509 članka imaju tag izvoz
  5. 1765 članka imaju tag financije
  6. 1103 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1179 članka imaju tag trgovina
  8. 1210 članka imaju tag ict
  9. 1314 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1044 članka imaju tag investicije
  11. 972 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1076 članka imaju tag industrija
  13. 799 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1099 članka imaju tag EU
  15. 898 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 500 članka imaju tag poticaji
  18. 701 članka imaju tag maloprodaja
  19. 511 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 649 članka imaju tag marketing
  22. 354 članka imaju tag potpore
  23. 477 članka imaju tag eu fondovi
  24. 569 članka imaju tag tehnologija
  25. 437 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 525 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 487 članka imaju tag obrazovanje
  29. 452 članka imaju tag porezi
  30. 387 članka imaju tag osijek
  31. 432 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 382 članka imaju tag start up
  33. 409 članka imaju tag energetika
  34. 459 članka imaju tag dzs
  35. 401 članka imaju tag hnb
  36. 436 članka imaju tag BDP
  37. 332 članka imaju tag hgk
  38. 407 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor