GEM istraživanje: Nužne promjene poduzetničkog okruženja i regulatornog okvira

Hrvatski regulatorni okvir za poduzetnike treba učiniti jednostavnijim, a Vladine politike prema regulativi izmijeniti, jer su nam promjene u poduzetništvu i poduzetničkom okruženju nužne i hitne, naglasila je u srijedu u Rijeci voditeljica Global Entreprenuership Monitor (GEM) istraživačkog tima u Hrvatskoj Slavica Singer.

GEM istraživanje je najveće svjetsko istraživanje poduzetništva, a u Hrvatskoj ga od 2002. provode tim Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR). U istraživanju provedenom 2016. sudjelovalo je 66 zemalja, koje ostvaruju oko 85 posto svjetskog BDP-a i imaju oko 69 posto svjetskog stanovništva, a s područja Europske unije sudjelovalo je 20 zemalja.

Hrvatska je od 2002. na začelju po kvaliteti poduzetničke okoline, kao i po kvaliteti regulatornog okvira, kazala je Singer koja je na Ekonomskom fakultetu u Rijeci predstavila rezultate istraživanja.

Istaknula je da su promjene poduzetničkog okruženja nužne, jer je Hrvatska talac poduzetničkih pothvata koji su pokrenuti iz nužde i očaja, a ne zbog prepoznavanja nove poduzetničke prilike i nove poduzetničke ideje. Stanje opterećuje i to što “odrasla” poduzeća ulažu u nove, često uvozne tehnologije, ali ne stvaraju nove i inovativne proizvode, a Singer dodaje i probleme u suradnji istraživačkog i poduzetničkog sektora te u razvijanju poduzetničkih kompetencija.

Kada je riječ o percepciji poduzetničkih prilika, ona je u Hrvatskoj rasla do 2008., a onda ponovno pada, tako da poslovne prilike u Hrvatskoj sada vidi 24,6 posto ispitanika, što je za trećinu slabije od EU prosjeka, a tri puta slabije od Švedske.

Od svih zemalja, u Hrvatskoj najmanje ljudi smatra da poduzetnici imaju visok status u društvu, dok ispitanici u Finskoj, Irskoj i Njemačkoj u najvećoj mjeri smatraju da poduzetnici imaju visok društveni status.

U Hrvatskoj je nizak dinamizam poduzetničke strukture, malo je novih poslovnih poduhvata, a nizak je i motivacijski indeks. Tako je motivacijski indeks u Hrvatskoj lani iznosio 2,2 posto, dok je europski prosjek 5,3 posto, a u Švedskoj iznosi 19,6 posto.

Po riječima Singer, veliki je problem malo rastućih poduzeća, inovativnih u proizvodnji, s novim tehnologijama i novim proizvodima. Lani je Hrvatska imala više poduzeća koja uvode nove tehnologije od europskog prosjeka, ali je novih proizvoda imala manje od prosjeka, naglasila je Singer, poručujući da je u tom dijelu potrebno povećati ulogu sveučilišta.

Singer je naglasila i da je analiza poduzetničkog kapaciteta regija u Hrvatskoj pokazala da je regija koja bi obuhvatila Istru, Primorje i Gorski kotar, na drugom mjestu, iza Zagreba.

Poduzetničku priliku u regiji koja bi obuhvatila Istra, Primorje i Gorski kotar vidi 32 posto ispitanika, što je više od hrvatskog (25 posto) i nešto manje od EU prosjeka (37 posto). Strah od pokušaja u toj regiji je na razini 49 posto, dok je hrvatski prosjek 48, a europski 47 posto.

Uz to, Istra, Primorje i Gorski kotar najbolji su po poduzetničkom kapacitetu, odnosno po broju aktivnih i “odraslih” poduzetničkih pothvata na razini Hrvatske, ali još uvijek ispod prosjeka EU.

Poduzetnički ekosistem je pogoršan, u svemu smo lošiji od najboljih, značajno smo lošiji u otvorenosti tržišta, transferu istraživanja i razvoju te u području Vladine politike prema porezima i regulativi, naglasila je Singer.

Govoreći o motivaciji i perspektivi, navela je da se u Hrvatskoj planira zaposlenost povećati na 65 posto, a da je 2016. zaposlenost bila 60 posto. Kako ljudima objasniti da nam je cilj i da planiramo zaposlenost od 65 posto, što je niže čak i od prosjeka EU, upitala je.

Uz predstavljanje rezultata novog GEM istraživanja održan je i okrugli stol “Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom, popravlja li Kvarner hrvatski prosjek?”, a u raspravi je uz ostalo naglašeno kako poduzetnici imaju najviši status upravo u zemljama u koje Hrvati najviše iseljavaju – Finskoj, Irskoj i Njemačkoj.

Također je rečeno da oko 70 posto mladih u Hrvatskoj vide poduzetništvo kao budućnost, ali samo njih 3 posto smatra da je to u nas ostvarivo, što potvrđuje da smo po poduzetničkom okruženju među najgorima u Europi.