Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lip 2023

‘Glasno odustajanje‘ – novi i ekstremniji trend od ‘quiet quittinga‘ na koji bi poslodavci trebali paziti

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Marta Premužak  

‘Glasno odustajanje‘ – novi i ekstremniji trend od ‘quiet quittinga‘ na koji bi poslodavci trebali paziti

Čuli ste za ‘tiho odustajanje‘? Jedan od glavnih trendova koji je prošle godine preplavio tržište rada i uzrokovao probleme poslodavcima dobio je novu formu. Odustajanje ostaje u fokusu, no umjesto tihog, ovog puta ono je glasno!

Naime, takozvani ‘loud quitting‘ je novi buzzword koji obilježava trend koji se širi poslovnom scenom, a prema izvješću američke analitičke i savjetodavne tvrtke Gallup o stanju zaposlenosti za 2023., čak 18 posto anketiranih zaposlenika diljem svijeta aktivno su prihvatili ovaj trend, prenosi Business Insider. Prema izvješću takozvani ‘loud quitteri‘ su osobe koje su aktivno neproduktivne i nezadovoljne na poslu, a za razliku od ‘tihog odustajanja‘, ovaj je trend puno opasniji i mogao bi imati puno veće posljedice za pojedine tvrtke. Zašto?

‘Loud quitting‘ vs. ‘tiho odustajanje‘
Prije svega, važno je razjasniti koja je razlika između tihog i glasnog odustajanja?

I jedan i drugi trend možemo pripisati frustraciji zaposlenika koja je najčešća zbog osjećaja podcijenjenosti, iskorištavanja ili nedostatka prilika – posebno onih mlađih koji jednostavno imaju nešto drugačija očekivanja od posla i poslodavaca.

No, ono što čini osnovnu razliku između ova dva trenda jest način na koji zaposlenici žele izraziti svoju frustraciju. U tihom odustajanju zaposlenik ostaje zaposlen, iako ga odrađuje s minimalno ulaganja - odnosno bez ulaganja dodatnog napora ili onih ponekad očekivanih jedan posto više. Moglo bi se reći da ti zaposlenici pasivno-agresivno pokazuju svoje nezadovoljstvo.

S druge strane, glasno odustajanje je demonstrativno i jasno. U ovom slučaju frustrirani zaposlenici si daju oduška pred poslodavcima, kolegama i na društvenim mrežama te pokazati da su nezadovoljni. Često podrazumijeva i otvoreno pokazivanje spremnosti za pronalaskom novog posla. Ponekad služi kao strategija pregovaranja u kojoj će zaposlenik glasno iznijeti svoje primjedbe s ciljem da mu nadređeni ponudi neke bolje uvjete.

No, najvažnije da oni koji ‘glasno odustaju‘ mogu aktivno potkopati ciljeve poslodavca i naštetiti brendu kada je u pitanju privlačenje novih zaposlenika, kaže Jim Harter, glavni autor Gallupova izvješća.

– Oni su odvojeni od organizacije, ali i emocionalno protiv organizacije, i bit će glasni oko toga. Zaposlenici koji glasno daju otkaz imat će puno veću vjerojatnost da će vrlo brzo prihvatiti drugi posao ako on postane dostupan, a za to im neće trebati toliko novca – objasnio je.

Opasniji od ‘quiet quittinga‘?
A iako bi i za ovu pojavu mnogi rekli da se ne radi o ničem novom, trend je dobio na snazi jer se sve više zaposlenika osjeća preopterećeno i pod stresom. Nedavni podaci LinkedIna otkrili su da se 66 posto radnika osjeća preopterećeno i podcijenjeno te, posljedično, nije osobno predano svom poslu.

Konkretno, Gallup, koji već nekoliko godina prati fenomen aktivno neangažiranih zaposlenika, navodi nekoliko razloga za pojavu takvog trenda: nezadovoljstvo zbog neusklađenosti uloga i primanja, gubitak povjerenja u poslodavca, no najčešće je loš menadžment.

Sve ovo, osim što pokazuje da ‘klima‘ na brojnim poslovima ne puše u smjeru zaposlenika i da se nešto treba promijeniti jer mlađe generaciju počinju činiti sve veći postotak radne snage, ni podatak koji pokazuje da ukupno ima 18 posto zaposlenika koji ‘glasno odustanu‘ i njih 59 posto koji ‘tiho odustaju‘ nije bezazlen. Naime, Gallup procjenjuje da niska angažiranost zaposlenika košta globalno gospodarstvo 8,8 bilijuna dolara i čini devet posto globalnog BDP-a.

Osim toga, još jedan razlog zašto bi ovaj trend mogao biti opasniji za poslodavce od ‘tihog odustajanja‘ je to što oni koji su glasniji imaju veći utjecaj na ostale zaposlenike. Kao što je već spomenuto, širenje frustracije u tvrtki, pa i otvoreno pokazivanje nezadovoljstva izvan nje, ne samo da može potaknuti nezadovoljstvo kod zaposlenika koji o tome do sada nisu razmišljati, već može i ozbiljno naštetiti brendu tvrtke. A u vrijeme kada je brend i ugled tvrtke jedno od najjačih snaga tvrtki… vrijedilo bi razmisliti o mogućoj šteti koju ‘loud quitteri‘ mogu uzrokovati.


Komentari članka

Vezani članci

Blaženka Urbanke: Više ne vodim biznis – sad pomažem drugima da uspiju

13.05.2025.

Blaženka Urbanke ime je koje se veže uz pionirske dane hrvatskog IT-a kad je sa suprugom osnovala tvrtku HSM Informatika, ali i Klub poduzetnik seniora SENTOR neovisnu, neprofitna organizacija u kojoj (bivši) poduzetnici i stručnjaci iz poslovnog svijeta

Vodič za prodaju poduzeća

13.05.2025.

U životu svakog poduzetnika nastupa trenutak kada razmišlja o prodaji svojeg poduzeća. Bilo da želite otići u mirovinu ili tražite nove puteve za širenje, prodaja poduzeća složen je postupak. Polazimo od vaše specifične situacije, a naši će vas savjetnici

Nešto novo, nešto staro

09.04.2025.

Podsjećamo se s kojim novim propisima se mali poduzetnici nose od početka 2025. godine, bez ambicije da spomenemo baš sve promjene.

5 ključnih prepreka za vlasnike turističkih imanja (i kako ih svladati)

08.04.2025.

Kako bi uspješno upravljali svojom imovinom, vlasnici moraju balansirati između financijskih ulaganja i pružanja vrhunske usluge. U ovom članku pronađite pet najvažnijih izazova i savjete za njihovo prevladavanje.

Suvlasnik poznate građevinske firme otkrio nam je ključ uspjeha na gradilištu, možda ćete se iznenaditi

03.04.2025.

Kako danas pronaći posao, a kako radnike? Kako izgleda jedan dan na gradilištu? Je li važnija plaća ili radno okruženje? Što je ključ uspjeha na građevinskom projektu? Na sva ova pitanja odgovorili smo na našoj konferenciji Bauštelski retrovizor, u sklopu

Tag cloud

  1. 2724 članka imaju tag turizam
  2. 2593 članka imaju tag hrvatska
  3. 1714 članka imaju tag svijet
  4. 1403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1941 članka imaju tag financije
  6. 1617 članka imaju tag izvoz
  7. 1502 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1296 članka imaju tag trgovina
  9. 1358 članka imaju tag ict
  10. 1200 članka imaju tag investicije
  11. 1269 članka imaju tag industrija
  12. 1060 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1033 članka imaju tag menadžment
  14. 857 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1159 članka imaju tag EU
  16. 636 članka imaju tag opg
  17. 776 članka imaju tag maloprodaja
  18. 532 članka imaju tag poticaji
  19. 654 članka imaju tag tehnologija
  20. 692 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 386 članka imaju tag potpore
  23. 963 članka imaju tag kriza
  24. 511 članka imaju tag eu fondovi
  25. 490 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 517 članka imaju tag porezi
  27. 476 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 488 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 427 članka imaju tag osijek
  30. 515 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 425 članka imaju tag start up
  33. 498 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag energetika
  35. 459 članka imaju tag BDP
  36. 411 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 338 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor