Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Velj 2009

Gotovo milijarda i pol kuna za četiri nova kongresna centra

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Edis Felić  

Gotovo milijarda i pol kuna za četiri nova kongresna centra

Ministarstvo turizma dodijelilo je prošle godine Splitu, Opatiji i Dubrovniku bespovratna financijska sredstva u visini 1,5 milijuna kuna za gradnju kongresnih centara.

Ovi gradovi, kao i Grad Zagreb, ušli su u početnu fazu osnivanja centara - izradu projektne dokumentacije, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i ostale dokumentacije. Od svih gradova, jedino je opatijsko poglavarstvo konkretno obznanilo da se vrijednost njegova ukupnog projekta procjenjuje na 210 milijuna kuna, dok su ostali gradovi taj podatak zatajili.

U Opatiji je na djelu javno-privatno partnerstvu, i to koncesijskog tipa (koncesija na 40 godina). Grad Opatija će pritom financirati troškove konzultanta za javno-privatno partnerstvo u vrijednosti od maksimalno 1,8 milijuna kuna, dok sve ostale troškove preuzima na sebe privatni partner. Privatni partner će svake godine Gradu plaćati procijenjenu vrijednost prava građenja od oko 1,7 milijuna kuna.

Tako će u Opatiji objekt imati dvije zatvorene etaže. Prva, na 1.200 četvornih metara, druga, upola manja i ostakljena. Ukupni broj mjesta je 1.800, međutim. postoje i velike mogućnosti pregrade i modifikacija. Na vrhu građevine bit će otvorena pozornica u obliku amfiteatra, s montažnom pozornicom i ekranom. Prema aktualnom dinamičkom planu, gradnja Centra trebala bi početi u rujnu 2009., a završiti u prosincu 2010. U ostalim gradovima to nam nisu znali reći.

U Dubrovniku su donijeli odluku za uređenje Babinog kuka, kao buduće lokacije kongresnog centra. Gradnja na 70 tisuća četvornih metara bit će u nekom od oblika javno-privatnog partnerstva, a centar će sadržavati više polivalentnih dvorana, kapaciteta 3.000 do 5.000 sudionika. Uz višenamjenske poslovne prostore s garažnim dijelom (jedna ili više etaža), moguća je i gradnja manjeg hotela.

U sklopu projekta Istočna obala gradske luke, u Splitu je počela prva faza u realizaciji ovog vrlo velikog i izuzetno važnog projekta, čiji bi kapacitet trebao biti tri do četiri tisuće sudionika. Na međunarodnom natječaju sudjelovat će eminentni svjetski urbanisti. Obuhvat, u kojem se osim kongresnog centra i ostalih turističkih i poslovnih sadržaja planira izmještanje glavnog željezničkog i autobusnog kolodvora te rekonstrukcija gradske luke koja se mora prilagoditi sve većem broju putnika i prometa, vrlo je složen i zahtjevan. Kao što ističu u splitskom poglavarstvu, sve intervencije koje se budu radile moraju voditi računa o blizini Dioklecijanove palače, prometnim rješenjima...

Sredstva koja su dobili od Ministarstva pomoći će upravo izradi svih studija i analiza o veličini i sadržajima kongresnog centra kao i sagledavanju konačnog izgleda i urbanističkog rješenja cijele lokacije.

Višestruko isplativo

Iako nije ušao u projekat Ministarstva, i u Zagrebu će se graditi kongresni centar. Proveden je urbanističko-arhitektonski natječaj i osigurano zemljište u vlasništvu Grada, a predviđena je gradnja podzemne garaže te prema potrebi i novog hotela. Financirat će se modelom javno-privatnog partnerstva. Za izradu projektne dokumentacije i ishođenje dozvole za građenje osigurano je 15,6 milijuna kuna. Kongresni centar bi trebao primiti oko 4.000 gostiju, a ideja je da se sagradi jedna velika dvorana koja bi se mogla podijeliti u više srednjih i manjih.

Koliko će stajati kongresni centri u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu teško je reći. Ipak, ako će Opatijci izdvojiti procijenjenih 210 milijuna kuna, mogli bismo ugrubo reći da bi, s obzirom na planirane kapacitete u preostala tri grada, svaki od njih mogao izdvojiti oko 500 milijuna kuna.

Sigurno je da će kongresni centri produljiti turističku sezonu. U Dubrovniku je kongresni turizam inače razvijen tijekom cijele godine, a s ovim će biti i zastupljeniji. U Opatiji se pak predviđa 70.000 sudionika u prvoj, a 100.000 u petoj godini poslovanja. Broj noćenja u prvoj godini trebao bi se povećati za 35 tisuća, a u petoj godini za 45 tisuća, uz porast godišnje potrošnje u restoranima za pola milijuna eura te godišnje potrošnje u sektoru slobodnih aktivnosti i zabave za 840 tisuća eura.


Komentari članka

Vezani članci

Nakon slabije predsezone Šibenik ostvario porast broja dolazaka

18.08.2026.

Šibenik je u turističkom 'plusu' nakon relativno slabog starta sezone. Prema rezultatima ostvarenim u prvih sedam mjeseci grad se 'uspinje' prema rekordnoj sezoni. U prvih sedam mjeseci ostvareno je 14.000 više dolazaka i 34.000 noćenja više nego lani. Ko

HTZ: Najbolji srpanj u posljednje dvije godine. Oglasio se Glavina

14.08.2026.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ostvareno 12,4 milijuna dolazaka i 59,1 miliju

Rekordne 1986. i 2025.: Što se u turizmu zapravo promijenilo?

10.08.2026.

Hrvatska je u 40 godina povećala broj noćenja za 60 posto, ali i dalje preuveličava značaj turizma koji donosi manje nego što bi mogao

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk