Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Stu 2011

Građani oročili 10 milijardi kuna više nego lani

Izvor: www.limun.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Građani oročili 10 milijardi kuna više nego lani

Prema agregiranom statističkom izvješću koje objavljuje Hrvatska narodna banka (HNB), potkraj rujna ukupni štedni depoziti građana dosegli su 158,8 milijardi kuna i bili su za oko 10 milijardi kuna viši nego lani u isto vrijeme. Od ukupnih depozita na kraju rujna, 125,1 milijarda kuna odnosi se na oročenu štednju, 18,9 milijardi na štedne uloge, te 14,8 milijardi na depozite na žiro i tekućim računima. Sama oročena štednja krajem rujna ove godine bila je 9,5 milijardi kuna viša nego lani u istom mjesecu. Posljednjih 18 godina štednja je u Hrvatskoj povećana čak 33 puta, pokazalo je istraživanje Zagrebačke banke. Građani su skloniji stranoj valuti, iako banke sve više potiču i kunsku štednju. Više od 55 posto građana preferira štednju, a manji dio ulaže u investicijske i mirovinske fondove te osiguranja.

Štednji u prilog ide i činjenica da država jamči za iznose do 400.000 kuna, pa je državnim jamstvom pokriveno 90 posto svih štednih uloga. Zahvaljujući brzom rastu štednje, u Hrvatskoj je znatno viši iznos bankovnog depozita po stanovniku nego u ostalim tranzicijskim zemljama. Više bankovne depozite per capita imaju samo Česi, istaknuto je u analizi. S druge strane, depoziti građana razvijenih zapadnoeuropskih država (Italije, Njemačke, Francuske i u nešto manjoj mjeri Španjolske) još uvijek višestruko nadmašuju razinu štednje po stanovniku u Hrvatskoj. No, razlike se ipak postupno smanjuju. Prema podacima HNB-a, potkraj rujna krediti stanovništvu iznosili su 121,7 milijardi kuna i bili su za oko 800 milijuna manji nego u kolovozu te za oko 2,1 milijardu kuna veći nego na kraju rujna 2010.

Gledajući strukturu, manje je stambenih i hipotekarnih te kredita za kupnju vozila i po kreditnim karticama, dok su povećani tzv. ostali krediti oni nenamjenski, potrošački i okvirni. Među ukupnim kreditima stanovništvu, najveći dio otpada na stambene (58,4 milijarde kuna) i ostale kredite (51,4 milijarde kuna). Ukupni krediti dosegnuli su 276,2 milijarde, dok su mjesec prije iznosili 275,8 milijardi kuna. Povećani su i krediti trgovačkim društvima. Krediti državnim trgovačkim društvima povećali su se za oko 250 milijuna, a ostalima za oko 300 milijuna kuna. U odnosu na prošlu godinu riječ je o povećanju od oko 6,9 milijardi kuna. Analitičari su već više puta isticali da rast kredita poduzećima tijekom prošle i ove godine ostaje značajan. Očekuje se nastavak takvog trenda do kraja ove, ali i tijekom 2012. godine.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Novina: Svaka kupnja na rate postaje kredit, potrošač će dokazivati kupovnu moć

10.07.2026.

Svi koji prodaju proizvode ili usluge na rate morat će tražiti licencu HNB-a da su sposobni procijeniti kreditnu sposobnost

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Vedrana Pribičević: Zašto donosimo loše odluke

18.03.2026.

Bihevioralna ekonomistica otkriva kako emocije, strah i FOMO upravljaju našim novcem te zašto racionalni investitor gotovo ne postoji

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk