Hotelijeri u panici: Otišli nam sezonci u Austriju

Ako mislite kako hotelijeri ovih dana zadovoljno broje zaradu i odmaraju se do iduće sezone jer je većina pozatvarala objekte, u gadnoj ste zabludi. Već tijekom studenoga počeli su oni svoju drugu ovogodišnju utrku za sezonskim radnicima koja će trajati cijelog prosinca, odnosno sve dok ne pronađu dovoljno konobara, kuhara, sobarica, recepcionara i drugog "bijelog osoblja" za sezonu 2017. godine. A nedostaje ih čak 20 tisuća!

Tek što su kako-tako skrpali ljudstvo za odrađivanje protekle sezone, dočekao ih je isti problem za iduću poslovnu godinu. A koliko je on velik i teško rješiv najbolje svjedoči činjenica da se menadžeri za kadrovska pitanja u turizmu, ugostiteljstvu i hotelijerstvu nikada ranije nisu uputili u potragu za radnicima po Slavoniji i BiH. Najveće hotelske kompanije već danima oglašavaju otvorene natječaje s potrebama za radnicima u sezoni 2017. godine, ali u isto vrijeme iste obučene kadrove iz Hrvatske za rad u ugostiteljstvu traže hotelijeri i ugostitelji iz Austrije i Slovenije.

Iseljavanje ne prestaje

Stoga je među hotelijerima, osobito onima koji završavaju velike turističke investicije u hotele visoke kategorije, zavladala prava panika oko toga hoće li na vrijeme pronaći i rezervirati radnike za sezonu, pa ne čudi da su već prije mjesec dana krenuli u potragu.U tijeku su, naime, investicijski planovi turističkih kompanija u kojima se ovogodišnja ulaganja procjenjuju na oko pet milijardi kuna, uz renoviranje ili otvaranje oko 40 hotelskih objekata u 2017. godini.

Tko će u njima raditi, pitanje je na koje poslodavci ovih dana užurbano traže odgovor. Jer, tko prvi rezervira radnika i ponudi mu ugovor za sezonu, "oteo" ga je nekome drugome tko će zakasniti. Pa tako ovih dana trče i u "Sunčanom Hvaru" i "Valamaru", "Maistri", "Bluesun Hotelima", Lukšić grupi...

- Točno je, već sada idemo u slavonske gradove i manja mjesta tražiti radnike za ugostiteljstvo i hotelijerstvo jer smo ih tamo tradicionalno godinama nalazili. Ali, ove godine je gadno, puno ljudi je otišlo u inozemstvo, a iseljavanje ne prestaje. Dajemo dobre uvjete, do devet mjeseci rada, solidna primanja, smještaj i dva obroka dnevno i godinama smo imali iste sezonce. No, ove godine je problem veći, puno njih nismo ni zatekli u Slavoniji – priča nam operativac hotelske kuće koji se upravo bavi ekipiranjem radne snage za sezonu.

Bolje im i u Sloveniji

Da Slavonija neće biti rasadnik sezonskih radnika za turizam od Istre do Dubrovnika u 2017. godini, potvrđuju brojke po kojima tisuću radno sposobnih mlađih ljudi tjedno odlazi iz Hrvatske u inozemstvo, a upravo iz Slavonije najviše. U slavonskim gradovima kažu da svakog tjedna jedno dijete bude ispisano iz škole jer se roditelji sele u inozemstvo.

- Oko 25 tisuća sezonaca iz Slavonije koji su godinama radili u turizmu na Jadranu, odselili su u inozemstvo i njih će biti teško zamijeniti. U slavonskim selima je po pedeset kuća prazno. Istovremeno dok naši hotelijeri traže radnike, Austrijanci im nude 1300 eura mjesečno za posao konobara, stan i hranu, 13. plaću i dobre napojnice. Čak i u Sloveniji su bolje plaćeni nego kod nas i mislim da je ključ problema u tome. Poručio sam poslodavcima u turizmu: platite radnike bolje, dajte im slobodne dane i neke benefite i radit će kod vas, a ne u Austriji. Ali, uz prosječnu neto plaću "bijelog osoblja" od 4175 kuna, koliko je sada u Hrvatskoj, teško će biti zadržati kvalitetne radnike - upozorava Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

Žalosno i apsurdno

Kao i prethodnih godina, najtraženiji su konobari, kuhari, sobarice i pomoćno kuharsko osoblje koji uz malo sreće i dobrog rada mogu za sebe izboriti i status "stalnog sezonca“. Takav status stječu ako kontinuirano rade najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i kod njega će raditi (ili su radili) najmanje tri sezone. U tom statusu, za razliku od "običnih“ sezonaca, imaju pravo nakon šest mjeseci rada dobivati tri mjeseca punu naknadu od Zavoda za zapošljavanje te još tri mjeseca pola naknade uz sufinanciranje doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje.

- Žalosno je da država koja ima 230 tisuća nezaposlenih razgovara o uvozu radne snage. To je apsurd. Obrtnička komora je s Ministarstvom rada pokrenula projekt kojim će 1300 nezaposlenih proći edukaciju da bi bili spremni za iduću turističku sezonu. Radi se o pomoćnom osoblju, pomoćni kuhari, konobari, sobarice. To je ispravan put jer tako omogućavamao da ti ljudi nađu radno mjesto i skidamo ih sa Zavoda za zapošljavanje - kaže Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a.