Hrana poskupjela više nego u EU, stoje li iza toga trgovačke marže?

Od 2011. do 2014. iznos bruto marže u EU-28 porastao 4,3 posto, a u Hrvatskoj 11,7 posto, navodi Damir Anić s Ekonomskog instituta.

U godinu dana cijene mlijeka, sira i jaja u Hrvatskoj skočile su nepunih 7 posto za razliku od prosječnog povećanja cijena istih proizvoda od 4 posto unutar Europske unije. Hrvati danas kupuju oko tri posto skuplju hranu, za razliku od EU gdje je hrana u istom razdoblju poskupjela oko dva posto. Uz tri spomenuta prehrambena proizvoda, po značajnijem poskupljenju odskočili su još i povrće te ulja i masti koji su danas za desetinu skuplji nego lani, a oko tri posto poskupjelo je i meso.

Najstrože čuvana tajna

Inače, meso je jedan od rijetkih osnovnih prehrambenih artikala koji je u Hrvatskoj za petinu jeftiniji nego, primjerice, u Sloveniji, ili prosječnih cijena mesa u EU, no zato su hrvatske cijene većine ostalih namirnica rame uz rame s europskima. Dijelom je to posljedica slobodnog kretanja roba i usluga, sve manjeg udjela domaće proizvodnje, ali i visine marži.

Damir Anić u najnovijoj Sektorskoj analizi Ekonomskog instituta navodi da su 2014. godine prosječne trgovačke marže u Hrvatskoj bile oko 21 posto, a u Europskoj uniji oko 29 posto. Visinu trgovačkih marži u Hrvatskoj najredovitije izračunava dr. Vlado Brkanić, porezni savjetnik RRIF-a, koji je na osnovi financijskih podataka vodećih trgovaca za 2015. godinu izračunao da su kod najvećih trgovačkih lanaca marže koje ostvaruju u Hrvatskoj znatno iznad spomenutog prosjeka Europske unije. Brkanić navodi da je 2015. godine najveću trgovačku maržu imao Spar – čak 38 posto, drugi je bio Lidl s 36 posto marže, treće i četvrto mjesto dijelili su Tommy i Kaufland s 32 posto marže, peto mjesto imala je Billa s 27 posto marže, zatim Studenac 25 posto, Konzum 20 posto te najpovoljnije Plodine (17%) i KTC u kojemu je marža bila 16 posto.

Skuplji restorani i prijevoz

Marža, navodi dr. Vlado Brkanić u analizi RRIF-a, najčešće predstavlja najstrože čuvanu poslovnu tajnu koju zna tek nekoliko osoba u upravi trgovaca, a on je pokazatelj marže izračunao korištenjem javno objavljenih podataka o prihodu od prodaje i troškovima prodane robe. Usporedba s prethodnim godinama pokazuje da su prva četiri trgovačka lanca zadnjih godina gotovo udvostručila visinu marže. Primjerice, 2010. godine većina trgovačkih marži kretala se oko 17 posto, a 2015. bila je viša od 30 posto. Samo ti lanci znaju jesu li maržu povećali rušenjem nabavnih cijena ili povećanjem krajnjih cijena za potrošače. Hrvatska pripada skupini zemalja koje imaju okrupnjenu maloprodaju, a Damir Anić, analitičar Ekonomskog instituta Zagreb, navodi da je od 2011. do 2014. godine iznos bruto marže u EU-28 porastao za 4,3 posto, a u Hrvatskoj za 11,7 posto. Moguće je da toliko povećanje marže daje odgovor na pitanje zašto hrana u Hrvatskoj poskupljuje više nego u ostalim europskim zemljama.

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku za listopad, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju zabilježile su mjesečni rast od 0,4 posto, dok je na godišnjoj razini njihov rast bio 1,4 posto. Osim hrane, doprinos pozitivnim godišnjim stopama inflacije došao je i rastom cijena alkoholnih pića i duhana (+2,3%), restorana i hotela (+6,3%) te prijevoza (+1,9%).