Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Svi 2025

Hrvatska poljoprivredna proizvodnja nije ni blizu samodostatna: ‘Najviše nam nedostaje mlijeka

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Dražen Katalinić  

Hrvatska poljoprivredna proizvodnja nije ni blizu samodostatna: ‘Najviše nam nedostaje mlijeka

Hrvatska poljoprivreda ne proizvodi dovoljno, a nije ni konkretna, poljoprivredna proizvodnja jedva da se pomaknula od vremena prije ulaska u Europsku uniju. Od 2014. godine uvoz je narastao za četiri milijarde eura, na 6,4 milijarde. Pokrivenost uvoza izvozom je samo 61,15 posto. Godinama uvozimo najviše mesa, pogotovo svinjetine, uvozimo sve više kruha i pekarskih proizvoda, pića, alkohola, octa, stočne hrane, kakaovca te povrća. Što naši građani najviše troše, to najviše i uvozimo, rekla je savjetnica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić na konfereciji »Budućnost hrane i maloprodaje« održanoj pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, dodavši da nam je prošle godine kukuruz bio glavni izvozni proizvod, a godinu ranije čokolada.

Deficit uvoza

Deficit kod uvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda iznosi 2,4 milijarde eura uz rast uvoza za 600 milijuna eura, napomenula je Blažić.

– Potrebna su nam daleko veća sredstva nego što su dosad isplaćena i planirana. Nedostaju ulaganja u kapital, tehnologiju, istraživanje i razvoj, rekla je Blažić. Kaže da je Vlada prepoznala ključne probleme i mogućnosti, no ciljevi i potrebe nisu usklađeni s potrebnim intervencijama.

Manjak u vanjskotrgovinskoj bilanci poljoprivrednih proizvoda posljedica je činjenice da hrvatska poljoprivredna proizvodnja nije samodostatna, osim u žitaricama, uljaricama, živim životinjama i ribi. Sudionici konferencije stoga su se složili da je potrebno raditi na jačanju preradbenih i skladišnih kapaciteta jer izvozimo kvalitetnu sirovinu i žive životinje, a uvozimo gotove proizvode više dodane vrijednosti, ali niže kvalitete. U slučaju poremećaja u opskrbnim lancima, poput carinskog rata ili pandemije, i posljedično zatvaranja granica, u pojedinim bismo sektorima izdržali dosta dugo i ne bi došlo do tektonskog poremećaja, kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, no u nekim sektorima bismo imali »zanimljivih problema«, prije svega u mesnom i mlječnom sektoru.

– Mlijeka nam nedostaje izuzetno puno, s mlijekom smo na 40-45 posto, posebno s trajnim mlijekom jer nemamo velike preradbene kapacitete, ostale su dvije velike i 5-6 srednjih mljekara. Nemamo razvijene maloprodajne kratke opskrbne lance, nemamo ni potrošačke navike da bismo kupovali kod prvog susjeda ili lokalnog mesara i proizvođača, rekao je Jakopović dodavši da je u pandemiji COVID-19 došlo do pada uvoza i većeg korištenja domaće proizvodnje jer su ljudi tada više sami uzgajali, no čim su se otvorile granice, trend se opet preokrenuo.

Previše tradicionalna

Na konferenciji je također istaknuto da je sigurnost opskrbe hranom danas važna kao i obrambena sigurnost, no kako previše ovisimo o uvozu, u slučaju krize bili bismo »jako ugroženi«, kaže dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Mešić koji je razbio mit o tome da imamo bogomdanu zemlju za poljoprivredu.

– Mi nemamo tla koja su prebogata humusom, u jednom periodu godine imamo previsoke temperature, sušni period, zatim periode s prekomjernim količinama oborine, a i svjedoci smo kasnih mrazeva što jako otežava uzgoj biljaka, a to pogoduje bolestima, štetnicima i korovima, navodi Mešin i dodaje da nam kronično nedostaje stručnog znanja u poljoprivredi.

Kaže da treba mijenjati dosadašnji smjer jer način na koji smo dosad radili »nije dao rezultata«. Trebaju nam novi sustavi poticaja i upravljanja državnim zemljištem jer imamo veliki nedostatak znanja i preradbenih kapaciteta.

– Naša je poljoprivreda previše tradicionalna djelatnost, orijentirana je na način kako su radili naši stari i to više nije dovoljno konkurentno i mi više ne možemo odoljeti novim izazovima, poručio je Mešin.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak istaknuo je da je poljoprivreda »strateška grana koju društvo često zanemaruje«, a Ministarstvo će, prema njegovim riječima, u idućem razdoblju intenzivirati napore na zakonskim i operativnim reformama kako bi se povećala iskorištenost obradivih površina i smanjila ovisnost o uvozu. Najavio je novi Zakon o državnom zemljištvu i Zakon o komasaciji kojim bi se spriječila rasparcelizacija, odnosno potaklo okrupnjivanje zemljišta.

Podsjetio je da imamo 164 tisuće registriranih poljoprivrednika, od čega su dvije trećine OPG-ovi koji su samoopskrbni, dok velike subjekte treba usmjeriti u ulaganja u preradbene kapacitete, poput mlinova.

– Nedostaje nam prerada soje koja je naš veliki izvozni brend, ona je treća poljoprivredna kultura s oko 100 tisuća hektara, poslije kukuruza i pšenice. NO GMO soja je veliki brend, a nemamo ni jedan pogon za preradu soje, rekao je Majdak, spomenuvši pri tom da i naši proizvođači poboljšivača pšenice nisu na razini koja se očekuje te da uvozimo i poboljšivače, ali i brašno i gotovu tjesteninu.


Komentari članka

Vezani članci

Izabrani najbolji mladi europski poljoprivrednici 2026, Hrvatsku je predstavljao Željko Malnar

20.11.2026.

Mladi poljoprivrednici predstavili su svoje projekte, a u raspravama su otvorena pitanja financiranja, konkurentnosti i opstanka obiteljskih gospodarstava.

Europska komisija Hrvatskoj odobrila četvrte izmjene Strateškog plana ZPP-a, evo što je novo

19.11.2026.

Očekivani učinak izmjena je bolja usklađenost intervencija s provedbenim potrebama, veća otpornost sektora, dostupnije financiranje, navode iz Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju resornog ministarstva.

Svaki treći aktivni poslovni subjekt u Hrvatskoj nema zaposlenih

12.11.2026.

Prema DZS-u, čak 66.315 aktivnih pravnih osoba nema zaposlenih, dok više od polovice ima najviše devet radnika

Stvara li Hrvatska jednoroge zato što je okrutna prema poduzetnicima?

10.11.2026.

Hrvatski tehnološki uspjesi nastaju unatoč brojnim preprekama. No njihova najveća vrijednost možda su ljudi koji stvaraju nove kompanije Kada je Daytona u listopadu uz investiciju od šezdeset milijuna dolara postala treći hrvatski jednorog, nakon Infobipa

Hrvatska po visini plaće pretekla devet EU zemalja

09.11.2026.

Prosječna godišnja bruto plaća za puno radno vrijeme za zaposlenike u EU iznosila je lani 41.500 eura, što je 4,3 posto više nego predlani.

Tag cloud

  1. 2937 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1542 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1413 članka imaju tag ict
  6. 1601 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2025 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1391 članka imaju tag industrija
  12. 1278 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 723 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 392 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 519 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 461 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk