Hrvatski farmeri boje se katastrofe

Hrvatski trgovci prestali su otkupljivati krastavce od domaćih proizvođača, a pravi razmjeri katastrofe u povrtlarstvu moći će se moći procijeniti tek za 10-ak dana. Ustvrdio je to Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) u telefonskoj izjavi za Poslovni dnevnik.

"Jasno mi je da se ljudi boje jer Hrvatska uvozi veliku količinu hrane. Španjolska je jedna od najčešćih uvoznih destinacija po pitanju voća i povrća. Stoga pozivam potrošače da obrate pozornost na deklaracije proizvoda te da budu sigurni da kupuju i konzumiraju domaći proizvod koji je siguran za što mogu garantirati", kazao je Grivičić. U Komori još ne mogu procijeniti štetu koju su imali, ili će tek imati, hrvatski povrtlari, no izražavaju bojazan da bi mogla biti poprilična. Prvi čovjek HPK-a prednost domaćih povrtlara vidi u činjenici da se epidemija u Njemačkoj uglavnom vezala za krastavce iz organskog uzgoja, a koji u Hrvatskoj proizvodnji gotovo da i nisu zastupljeni. Medijski natpisi i tv-vijesti povodom epidemije smrtonosnom enterohemoragijskom bakterijom E.coli (EHEC) u Njemačakoj i Švedskoj ozbiljno su poljuljali vjeru građana u povrće koje konzumiraju. Situacija na tržištu povrća je jednako alarmantna u Europi kao i Hrvatskoj, a posebno je stigmatizirana roba iz Španjolske. Za sada nije poznato kako će potrošači reagirati na laboratorijske nalaze koji su opovrgnuli da su epidemiju izazvali krastavci iz Španjolske.

Optužbe da je povrće proizvedeno organski opasnije od onog proizvedenog na klasičan, poljoprivredno intenzivan način, su apsurdne, smatra Jadranka Boban Pejić, direktorica Biovege. Biovega je najveći distributer ekološki proizvedene i organske hrane. "Ljute me bombastični novinski natpisi koji govore o štetnosti organske hrane bez ikakvih dokaza za to. Takva praksa čini veliku štetu ovakvoj proizvodnji, a koja je dokazano zdravija i bolja od klasične", kazala je Boban Pejić. Spekulira se da je "kriza krastavaca" izazvana namjerno, a kao mogući krivci spominju se farmaceutska industrija te američki proizvođači sjemenja. Naime, europska poljoprivreda, a posebno, organska počiva na različitosti i neujednačenosti proizvoda. Za razliku od toga, američka temeljena na GMO tehnologije je jedinstvena sa "savršenim" plodovima. Iako za to nema nikakvih dokaza, a i nitko javno to ne želi komentirati, nagađa se da bi i na ovaj način u Europu mogao na mala vrata ući GMO kao odgovor na krize koje su zadnjih godina potresle proizvodnju hrane. Rusija je zabranila uvoz sirovog povrća iz Europske unije zbog straha od epidemije bakterijom E.coli od koje je u Europi već umrlo 17, a zaraženo više od 1500 ljudi zbog čega je Europska komisija od Moskve zatražila objašnjenje o toj odluci. Rusi su još početkom tjedna zabranili uvoz povrća iz Njemačke i Španjolske.Čelnik ruske agencije za zaštitu potrošača Genadij Oniščenko kazao je da je Rusija uvela zabranu jer situacija još nije pod kontrolom te da izvori zaraze i čimbenici širenja nisu ustanovljeni. Naglašava da se svake godine u Rusiju izveze europskih proljoprivrednih proizvoda u vrijednosti između tri i četiri milijarde eura.

Bruxelles je u srijedu povukao upozorenje potrošačima za španjolske krastavce, za koje se sumnjalo da su uzrokovali potencijalno smrtonosnu zarazu bakterijom escherichijom coli. EK povukla je sanitarno upozorenje za španjolske krastavce iz Almerije, proglašeno u četvrtak prošlog tjedna nakon objavljivanja pogrešnog izvješća njemačkih vlasti. Španjolska je u 2010. izvezla svježeg voća i povrća za 11,8 milijarde eura, koji čine 6,3% ukupnog španjolskog izvoza. Spor zbog bakterijske zaraze pogoršao je već ionako krhke odnose između Njemačke i Španjolske. Zbog drastičnog je pada prodaje u EU španjolska federacija proizvođača izvoznika voća i povrća (Fepex) gubitke procjenjuje na oko 200 milijuna eura tjedno. Španjolska je stoga objavila da razmišlja o pokretanju sudskog postupka protiv vlasti u njemačkom gradu Hamburgu koje su kao mogući izvor zaraze opasnom bakterijom E. coli navele španjolske krastavce. Kasnijom provjerom u Hamburgu utvrđeno je da krastavci nisu nosioci bakterije. Španjolski staklenici koja se smatraju mogućim uzročnikom zaraze zatvorena su i pod istragom znanstvenici su zbunjeni jer HUS obično napada djecu mlađu od pet godina, a ova je zaraza u gotovo 90 posto slučajeva pogodila odrasle, od kojih su dvije trećine žene. Inače, opasnost od kontaminirane hrane potrošačima u Njemačkoj prijetila je i u siječnju. Nijemci su tada bili upozoreni da obrate pažnju na kontaminirana jaja nakon što je u hrani peradi i svinja pronađen visokootrovni dioksin, zbog čega su tisuće farmi bile prisiljene prekinuti prodaju.