Hrvatski kamping je među najboljima u Europi, ali u dvije stvari jako zaostajemo

Nijemci su poludjeli za kampiranjem i imaju daleko najveći porast broja registriranih kampera, njih čak 105 tisuća novih bilo je samo lani, a ukupno ih je u Njemačkoj oko 1,4 milijun.

Ulaganje u digitalizaciju i punionice električnih vozila trebali bi se hitno naći na listi prioriteta hrvatskog kampinga, koji je u ta dva segmenta vrlo slab. Radi se o ključnim komparativnim prednostima ovog biznisa koje su već aktualne, a buknut će u narednim godinama. Usto, treba razmisliti kako urediti novi hit segment koji se pojavio u kampingu Europe, a to su mikro kampovi koji predstavljaju povratak u divljinu i slobodu kampiranja. Također, u budućim ulaganjima treba razmišljati o tome da se ne smanjuje broj parcela u korist trendovskih mobilnih kućica, u čemu je Francuska otišla do ekstrema, a Hrvatska još ima ravnotežu. Uz vječni nedostatak kadrova i pokretanje ulaganja nakon korone, ovo su neki od ključnih trendova i izazova sektora koje su u četvrtak predstavili sudionici 15. Kongresa hrvatskog kampinga u Tuheljskim Toplicama.

“Nijemci su poludjeli za kampiranjem i imaju daleko najveći porast broja registriranih kampera, njih čak 105 tisuća novih bilo je samo lani, a ukupno ih je u Njemačkoj oko 1,4 milijun. Usto, sve više traže eko kampove, na google tražilici potražnja je u 4 godine porasla za 100 posto. Hrvatska ima jedan od najuređenijih i najkvalitetnijih kamping sektora u Europi, odmah ste iza Italije i Francuske po broju kampova s ozbakom Superplatz. Vodite po broju kampova s eko oznakom, no i dalje je to nizak udio od 18 posto i to treba rasti” istaknuo je Uwe Frers, direktor ADAC-ova kamping portala Pincamp.

Otkrio je rastući trend mikro kampova kojih je u Europi već oko 25 tisuća. Trend je pogotovo popularan u Njemačkoj, to su kampovi s najviše tri jedinice na različitim mjestima, uključujući poljoprivredna gospodarstva, vinograde, dvorišta obiteljskih kuća, a pokrenuto je bar 25 startup firmi koje se time bave.

Također, bitno je biti digitalno vidljiv, a u tome hrvatski kampovi nisu uspješni, i čak 50 posto kampova se ne može pronaći na internetu, otkrio je Frers.

“Hrvatskoj je bitno zadržati kvalitetu, i neka vam strateški cilj bude u iduće 3 godine postati “online bookable”, poručuje Frers.

U idućem valu investicija stoga treba obratiti pažnju na ulaganje u male i srednje kampove koji uopće nisu digitalizirani. Treba paziti i na dva važna segmenta koji bi mogli biti značajan minus za neke destinacije, a to je broj punionica električnih vozila te resortifikacija kampova, istaknuo je Ramon van Reine, predsjednik uprave ACSI, vodećeg europskog specijalista za kamping.

“Na tržištu već imamo električne aute koji mogu vući prikolice, pojavljuju se i prva električna “motohome” vozila, i u sjevernoj Europi pogotovo imamo snažan rast prodaje električnih auta. Istodobno, Hrvatska je na samom dnu Europe po broju punionica, bilo na cestama, postajama ili u turističkim mjestima, te kampovima. O tome trebate razmišljati. Primjerice, 20 punionica na solar koštat će investitora oko 80 tisuća eura, to mu je nekoliko mobilki, s povratom ulaganja od 7 godina, to je neka računica”, kaže van Reine.

Smanjivanje broja parcela koje zamijenjuju mobilke drugi je izazov, koji može zauvijek izbrisati kampove i njihov smisao. To u Hrvatskoj zakonski nije moguće parcele moraju zauzimati 60 posto površine kampa, mobilke nose veći prihod i treba pronaći model da se parcele bolje kapitaliziraju.

“Ako broj ljudi s kamperima raste, jasno je da ćemo imati veću potrebu za parcelama, a one se mogu bolje naplatiti uz dodatni sadržaj. Rješenje koje su uveli mnogi kampovi u Nizozemskoj i drugim zemljama su privatne sanitarne jedinice, koje značajno manje koštaju, značajno povećavaju cijenu parcele, a gosti to rado plaćaju. To je također dobra računica”, kaže van Reine.