Hrvatski med doživljava sudbinu slavonskog kulena

Hrvatski med, koji je gotovo u svjetskom vrhu po kvaliteti, doživljava sudbinu slavonskog kulena. Naime, kako ističe Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori- Županijskoj komori Osijek, kao i slavonski kulen, ni med - bilo slavonski, istarski ili neki drugi, također još uvijek nema oznaku izvornosti zemljopisnog podrijetla. - Bilo je pokušaja zaštite hrvatskog meda, međutim zbog neusuglašavanja stavova udruga koje su to pokrenule s predstavnicima Europske komisije, to se nije dogodilo. Za sada od naših izvoznih proizvoda jedino baranjski kulen ima oznaku podrijetla, no i to je manja oznaka od oznake izvornosti. U Ministarstvo poljoprivrede je prije pet godina podnesen zahtjev za dobivanje oznake izvornosti zemljopisnog podrijetla hrvatskog meda, no sve to skupa stoji još u ladici - kaže Nad te dodaje kako je proizvođačima meda u cilju okončati taj postupak u idućem razdoblju. Nad navodi i kako je koncept zaštite meda koji je pokrenut bio preširok. - U Hrvatskoj ima između 17 i 20 vrsta medova i nitko ih do sada nije zaštitio. Mi smatramo da se treba ići na zaštitu izvornosti svakog meda, posebno primjerice slavonskog, panonskog, brdskog ili nekog drugog. Tako da ćemo mi sada prije ulaska u EU veći dio naših aktivnosti usmjeriti na brendiranje slavonskog bagremovog meda - rekao je Nad te dodao kako za to postoje sve reference, od proizvodnih do znanstvenih. Inače, Hrvatska ima neograničene mogućnosti izvoza meda. Prijašnjih je godina gotovo sav proizvedeni med završavao u izvozu u zemljama EU-a. Iz Hrvatske je med izlazio u bačvama gdje je često zbog svoje iznimne kvalitete kao poboljšivač bio miješan s nekim drugim medovima. - Lani je, prema nekim procjenama, jer pravih podataka još nema, proizvedeno ukupno u Hrvatskoj između 6.500 do 7.000 tona meda, od toga je izvezeno na tržište zemalja Europske unije i Bosne i Hercegovine 258 tona, ukupne vrijednosti 1,679.581 dolar, a uvezeno je 127 tona ukupne vrijednosti 613.230 dolara - rekao je Nad, te je dodao kako je posljednjih godina nešto smanjen izvoz meda, a povećana potrošnja na domaćem tržištu.

Povećan je posljednjih godina i broj pčelara u Hrvatskoj.
Zvonimir Pajnić, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije, kaže kako su se mnogi od početka krize okrenuli pčelarstvu, neki kao dodatnoj zaradi, a neki i kao osnovnoj. - Tako je primjerice 2009. u Hrvatskoj bilo 7.470 pčelara, a 2012. evidentirano ih je 8.953. U Osječko-baranjskoj županiji je 2009. godine bilo 520 pčelara, a lani 600 - rekao je Pajnić.