Hrvatski poduzetnici ‘zdušno’ navijaju za ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena

Gotovo 90 posto hrvatskih poduzetnika se u anketi Hrvatske gospodarske komore (HGK) izjasnilo za ukidanje pomicanja sata, a 60 posto anketiranih se odlučilo za ljetno računanje vremena, izvijestili su u četvrtak iz HGK.

Kako se navodi u priopćenju, Komora je prateći inicijativu o ukidanju pomicanja sata, o kojoj se već nekoliko mjeseci intenzivno raspravlja, provela anketu među svojim članicama kako bi utvrdila što gospodarstvenici misle o toj temi.

Na pitanje o tome kakvo je njihovo iskustvo s pomicanjem sata, od 567 sudionika u anketi njih čak 84 posto ih je odgovorilo – negativno ili vrlo negativno.

Gotovo 90 posto ispitanika kao rješenje tog problema predlaže ukidanje pomicanja sata, a kao glavne argumente za to navode zdravlje ljudi, uštedu energije i funkcioniranje međunarodnoga tržišta.

Za ljetno računanje vremena odlučilo se 60 posto ispitanika, dok je zimsko računanje vremena odabralo njih 32 posto, navode iz HGK.

Podsjećaju da je Europska komisija (EK) objavila prijedlog za ukidanje polugodišnjega pomicanja sata na području Europske unije u 2019. godini, a državama članicama pritom bi se dala sloboda odlučivanja žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena kako bi se olakšala tranzicija.

Iz HGK napominju kako se rezultati njihove ankete u velikoj mjeri podudaraju s rezultatima ankete koju je nedavno provela i EK.

U tom istraživanju sudjelovalo je 4,6 milijuna građana EU na temu promjene sata dva puta godišnje, a došli su do rezultata da čak 84 posto ispitanika želi ukinuti pomicanje kazaljki na satu.

Preliminarni rezultati također upućuju da više od tri četvrtine (76 posto) ispitanika smatra da je promjena sata dva puta godišnje vrlo negativno ili negativno iskustvo. Kao motive da se ukine ljetno i zimsko računanje vremena ispitanici su istaknuli negativne učinke na zdravlje, povećanje prometnih nezgoda i nedostatak uštede energije.

Ljetno računanje vremena na razini EU-a postoji od 80-ih i trenutačno je uređeno Direktivom 2000/84/EZ.

Razlozi za prvotno uvođenje ljetnoga računanja vremena su bili prije svega ušteda energije, zatim sigurnost na cestama, rekreacija u večernjim satima i usklađivanje sa susjednim državama ili glavnim trgovinskim partnerima, podsjećaju iz HGK.